Kopački rit je poplavno područje u Baranji, na sjeveroistoku Hrvatske,
između rijeka Dunav na istoku i Drave na jugu. Utemeljen je 1976.
godine. Park prirode je ukupne veličine 17.700 ha (177 km2), od čega
Specijalni zoološki rezervat obuhvaća 8.000 ha (80 km2). Trenutno je
najstariji proglašeni park prirode u Hrvatskoj. Kopački rit je jedna
od najvećih fluvijalno-močvarnih nizina u Europi. Ovo područje tijekom
godine značajno mijenja svoj izgled, ovisno o intenzitetu plavljenja,
pretežno iz Dunava, te mnogo manje iz Drave. Najveće je rastilište i
mrijestilište slatkovodne ribe u Podunavlju i najvažniji ornitološki
rezervat u Hrvatskoj.
U njemu se svake godine gnijezdi oko 140 vrsta ptica, a velika
bioraznolikost od 2000 bioloških vrsta odraz je bogate flore i faune
parka.. Dijelovi kopna i ritskih voda čine vrlo složen mozaik, a
njihov oblik i funkcija u datom trenutku ovise o količini nadošle
vode. Kanali su veza između toka Dunava i Drave, a postoji i splet
kanala koji čine vodene veze unutar rita.
U parku se nalaze dva veća jezera, Kopačko jezero te jezero Sakadaš
koji su jedine stalne površine pod vodom. Kopačko jezero je s
površinom 220 ha (prosječna površina) ujedno i najveće jezero u parku.
Dubine je 1,5 do 5 metara i nalazi se u središtu parka. Jezero Sakadaš
je sa 7 metara najdublje jezero parka i najdublja udubina rita.[
Rit je godišnje poplavljen u prosjeku 99 dana, dok je čitava površina
pod vodom prosječno 32 dana. Poplavni val dolazi početkom proljeća za
vrijeme dizanja vodostaja Drave i Dunava zbog topljenja snijega u
Alpama. Vrhunac poplavnog vala je između travnja i svibnja, a do kraja
ljeta vode se popuno povuku iz rita. Najvažnija veza Dunava i rita je
Hulovski kanal, dug 6 km i širok 34 metra. Glavna veza rita i Drave je
kanal Renovo, dug 3 kilometra i širok do 20 metara. Najduži kanal je
Stara Barbara, duljine 26,7 kilometara koji teče paralelno s Dravom.
