Ako bi Njemačka do 2025. počela koristiti umjetnu nteligenciju, navodno bi mogla imati BDP veći za 488 milijardi eura, 13 posto više nego ove godine.
Do tih brojeva došla je konsultantska kuća “Arthur D. Little” po nalogu njemačkog udruženja za internet-privredu “eko”. Najveći dio te sume, oko 330 milijardi eura, bio bi ostvaren uštedama u proizvodnji. Ostatak je zarada na novim proizvodima koji se baziraju na primjeni umjetne inteligencije.
“Kombinacija neuronske mreže, ogromnih banaka podataka i sposobnosti učenja omogućava oponašanje nekih ljudskih sposobnosti. Umjetna inteligencija već sada se koristi pri prepoznavanju slika i jezika, kao i za izvlačenje logičnih zaključaka. Danas ona funkcionira prije svega kao pomoćni instrument”, kaže za Deutche Welle Lars Rigel iz ove konsultantske kuće, dajući primjer aplikacije koja nam pokazuje najbolji put do nekog mjesta ili to kako izbjeći zastoj na prometnicama.
Već danas je umjetna inteligencija mnogo više u uporabi nego što se obično misli.
“Prosječni korisnik popularnih online-portala kao što su Spotify ili Amazon, svakodnevno oko sto puta dođe u dodir s nekim oblicima umjetne inteligencije”, kaže Rigel.
Za sada, međutim, umjetna inteligencija autonomno obavlja samo jedan posto svih aktivnosti. Rijetki su slučajevi kada strojevi realiziraju neki proces od početka do kraja, recimo u velikim potpuno automatiziranim skladištima. Tu ljudi samo zadaju konačni cilj i kontroliraju sustave.
Velika korist za proizvodnju i logistiku
U istraživanju konsultantske firme ispitano je 150 već postojećih ili samo mogućih slučajeva primjene umjetne inteligencije.
U studiji nije analizirano kakve bi to posljedice to moglo imati po radna mjesta, ali Rigel je uvjeren da ne stoji procjena da bi umjetna inteligencija mogla uništiti svako drugo sada postojeće radno mjesto, kao što se to ponekad predviđa. Upravo suprotno, autori studije smatraju kako je široka primjena umjetne inteligencije u stvari šansa za rješenje manjka stručne radne snage.
S.M
Foto:
