Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega. Bog predstavlja sveukupnost moralnih savršenstava i od ljudi zahtijeva ljubav i pravednost. Ime Boga zbog njegove svetosti nije dozvoljeno izgovarati. Judaistička religioznost temelji se na poslušnosti prema “božanskom zakonu”. Ovaj zakon sadržan je u hebrejskoj Bibliji. Biblija je sintetiziran rukopis od 24 knjige. Pisana je na hebrejskom i djelomično na aramejskom jeziku. Govori o povijesti, idejama i društvenim borbama judinog naroda. Ujedno to je i zbirka vjerskih i pravnih propisa, kao i starih mitova koje su Judeji preuzeli od drugih naroda istoka. Stari zavjet dijeli se na tri osnovne grupe:
- Zakon (hebrejski: Tora, sadrži tzv. Petoknjižje – Pet knjiga Mojsijevih: Knjigu postanka, Knjigu izlaska, Levitski zakonik, Knjigu brojeva i Ponovljeni zakon)
- Proroci (sadrži: Prve proroke i Posljednje proroke), i
- Spisi (Psalmi, Knjiga o Jovu, Priče Salomonove, Prva i Druga knjiga dnevnika, Jezdrijina i Nemijina knjiga, Knjiga o Ruti, Pjesma nad pjesmama, Knjiga propovjednika, Plač Jeremijin, Knjiga proroka Danijela). Mnogi istraživači smatraju da je Stari zavjet prethodna faza u razvoju kšćanske religije koja je izložena u Novom zavjetu.
Pored Tore za vjerski život Židova posebno je važan Talmud (hebrejski: nauk). Talmud je velika je vjerska zbirka postbiblijskih tumačenja hebrejske Biblije, obrednih pravila, pravnih propisa, priča i izreka. Sastoji se iz dva djela: Mišna (tekst učenja) i Gemara (objašnjenje učenja). Postoje dva Talmuda: Jeruzalemski Talmud (priređen oko 650. godine nove ere) i Babilonski Talmud (priređen oko 500. godine).
Kako se u tragediji pokraj Varaždina pisalo da su dvoje roditelja krenuli u Židovsku sektu, donosimo jasne stavove Židovske vjere, jer sekta ne postoji. Judaizam je vjera Židova, kao što ih ima i ateista, ali i Kršćana. U judaizmu, uključujući ortodoksni judaizam, postoji duboko poštovanje prema medicini i liječnicima, a Tora (sveta knjiga) i rabinski spisi jasno podržavaju liječenje i brigu o zdravlju. Evo nekoliko ključnih točaka:
1. Liječenje je religijska obveza
Tora ne zabranjuje liječenje, već naprotiv, implicira da je briga o zdravlju duhovna i moralna obveza. Na primjer, u knjizi Izlaska 21:19, spominje se da liječnik ima pravo liječiti: „On će se potpuno izliječiti“ (što se tradicionalno tumači kao dozvolu za liječenje).
Rabini su kroz povijest naglašavali da je spašavanje života (pikuach nefesh) vrhovni prioritet u judaizmu, čak iznad gotovo svih drugih zapovijedi. To znači da je liječenje ne samo dopušteno nego i obavezno.
2. Nepovjerenje prema liječnicima?
Judaizam nema propis o nepovjerenju prema liječnicima. Međutim, postoje strogi ortodoksni krugovi u kojima se možda radije traži mišljenje rabina u nekim medicinskim pitanjima, osobito ako tretman uključuje kršenje vjerskih zakona (npr. na Šabat). Rabini često surađuju s liječnicima kako bi osigurali da se medicinska pomoć pruži na način koji poštuje halahu (vjerski zakon).
3. Liberalnost judaizma
Judaizam uopće nije monolitan i ima širok raspon pristupa, od ultrakonzervativnih do vrlo liberalnih. Ortodoksni judaizam slijedi stroga tumačenja halahijskih zakona i često konzultira rabine o medicinskim pitanjima. Konzervativni judaizam zauzima srednji pristup, poštujući tradiciju, ali s većim stupnjem prilagodbe suvremenim uvjetima.
Reformistički judaizam je liberalniji, često stavlja veći naglasak na osobni izbor i suvremene etičke vrijednosti nego na doslovno poštivanje zakona Tore.
4. Povijesni tekstovi i medicina
Rabini poput Maimonidesa (Rambama), koji je bio poznati srednjovjekovni liječnik, promovirali su medicinu kao dio vjerskog života. Neki rabinski tekstovi mogu izražavati oprez prema liječnicima, ali ne zbog nepovjerenja, već iz zabrinutosti da liječenje uvijek bude usklađeno s božanskom voljom. Primjerice, neki su naglašavali da liječnici nisu svemoćni i da je potrebno moliti se za uspješan ishod liječenja.
Dakle….
Judaizam ne zabranjuje liječenje niti promovira nepovjerenje prema liječnicima. Naprotiv, briga o zdravlju smatra se svetom dužnošću. Sukobi se mogu pojaviti samo u specifičnim situacijama gdje medicina dolazi u potencijalni sukob s vjerskim zakonima, ali i tada se obično traže načini da se obje strane pomire. Judaizam u cjelini, a posebno ortodoksni judaizam, cijeni ljudski život i podupire medicinu kao sredstvo očuvanja života.
Imperij
