Šikare niskog raslinja djeluju kao skladišta dušika, pri čemu se najveći dio tog dušika nalazi u tlu, a manji dio u samoj biljnoj biomasi.
Evo ključnih detalja o tome na koji način šikare upravljaju dušikom:
Dominacija tla: U ekosustavima šikara, tlo predstavlja primarni rezervoar. Istraživanja europskih šikara pokazuju da su zalihe dušika gotovo u potpunosti koncentrirane u podzemnim bazenima, osim u slučajevima ekstremno visokog atmosferskog unosa.
Fiksacija dušika: Mnoge vrste grmlja (poput onih iz porodice mahunarki ili specifičnih vrsta poput krkavine) žive u simbiozi s bakterijama koje fiksiraju dušik iz atmosfere, čime izravno obogaćuju ekosustav ovim elementom.
Povezanost s ugljikom: Skladištenje dušika usko je povezano sa ciklusom ugljika. Dušik često ograničava rast biljaka, stoga njegova dostupnost u šikarama izravno utječe na to koliko će te biljke moći apsorbirati CO2 iz atmosfere i pohraniti ga u drvenastu biomasu.
Dugovječnost: Za razliku od trava, grmlje u šikarama ulaže više energije u drvenaste dijelove, što omogućuje duže zadržavanje hranjivih tvari i ugljika u sustavu.
AJ, izvor slike: Pixabay
