Masovna psihologija i “mentalitet krda”: mislioci koji su razotkrili slijepo vjerovanje mase
U svakom društvu postoji napetost između većine koja traži jednostavne odgovore i manjine koja propituje, analizira i često se distancira. Kroz povijest su brojni filozofi i psiholozi upozoravali na fenomen “mentaliteta krda” sklonost ljudi da slijepo prate kolektiv bez dubljeg razmišljanja.
U nastavku donosimo pregled najvažnijih mislilaca koji su analizirali ponašanje mase i ulogu kritičkog pojedinca. Masa je uvijek birala i masa je kriva za sve pogubne stvari društva a ne pojedinci.
Friedrich Nietzsche i moralnost stada
Njemački filozof Friedrich Nietzsche jedan je od najpoznatijih kritičara “moralnosti stada”. Smatrao je da većina ljudi prihvaća vrijednosti koje im društvo nameće, bez preispitivanja.
Prema Nietzscheu, snažni i autentični pojedinci izdvajaju se iz mase i stvaraju vlastite vrijednosti. Upravo ti pojedinci često ostaju u manjini jer odbijaju slijediti kolektivne obrasce razmišljanja.
Masa traži sigurnost, dok pojedinac traži istinu.
Gustave Le Bon i psihologija mase
Francuski sociolog Gustave Le Bon u svom djelu Psihologija mase opisuje kako pojedinci u grupi gube racionalnost i postaju emocionalni i sugestibilni.
Le Bon tvrdi da masa:
- reagira impulzivno
- prihvaća jednostavne ideje
- lako podliježe manipulaciji
U masi pojedinac prestaje misliti kao individua.
José Ortega y Gasset i pobuna masa
Španjolski filozof José Ortega y Gasset u knjizi Pobuna masa analizira uspon “prosječnog čovjeka” koji odbacuje autoritet znanja i stručnosti.
On upozorava da masa:
- odbija kompleksnost
- preferira jednostavna rješenja
- potiskuje izvrsnost
Dominacija mase vodi intelektualnom padu društva.
Arthur Schopenhauer i iluzija mišljenja
Schopenhauer je smatrao da većina ljudi zapravo ne razmišlja samostalno, već samo reproducira tuđe ideje. Za njega je prava inteligencija rijetka, a većina ljudi bira lakši put – prihvaćanje već formiranih stavova.
Samostalno mišljenje je privilegija rijetkih.
Hannah Arendt i banalnost zla
Hannah Arendt analizirala je kako obični ljudi mogu sudjelovati u velikim zločinima bez dubokog razmišljanja.
Njezin koncept “banalnosti zla” pokazuje da:
- ljudi često slijede autoritet bez propitivanja
- moralno razmišljanje može biti suspendirano
- konformizam može imati opasne posljedice
Najveće opasnosti dolaze iz nekritičkog prihvaćanja autoriteta.
Søren Kierkegaard i istina pojedinca
Kierkegaard je poznat po izjavi da je “masa neistina”. Smatrao je da se istina ne nalazi u kolektivu, već u pojedincu koji ima hrabrosti misliti samostalno.
Istina je osobna, a ne kolektivna.
Erich Fromm i bijeg od slobode
Erich Fromm objašnjava zašto ljudi često biraju konformizam umjesto slobode. Sloboda nosi odgovornost i nesigurnost, dok masa nudi osjećaj pripadnosti i sigurnosti.
Ljudi često bježe od slobode u zagrljaj mase.
George Orwell i manipulacija istinom
George Orwell kroz svoja djela prikazuje kako se mase mogu uvjeriti u gotovo bilo što ako se informacije dovoljno često ponavljaju.
Njegove ideje upozoravaju na:
- propagandu
- kontrolu informacija
- pojednostavljivanje stvarnosti
Masa vjeruje onome što joj se stalno ponavlja.
Zašto se kritički pojedinci povlače iz mase
Svi ovi mislioci dolaze do sličnog zaključka: većina ljudi teži jednostavnosti, sigurnosti i pripadnosti, dok manjina bira složenost, istinu i samostalno razmišljanje. Zbog toga se “pametni” često povlače u manjinu – ne iz elitizma, već zato što odbijaju prihvatiti površne odgovore bez pitanja.
Toni Eterović
