Jeste li ikad za zaprepaštenjem shvatili da vjerujete u nešto što je potpuno krivo? To može biti nešto banalno, kao način na koji je nešto napisano, pa do uvjerenja vjerovanja u potpunu pogrešnu „činjenicu“. Samo što niste jedini koji to vjeruje, već tisuće, možda i stotine tisuća ljudi vjeruje u isto.
Zašto Nelson Mandela?
Jedan od psiholoških fenomena koji intrigiraju ljude ima svoj naziv, a to je „Mandela efekt“, fenomen kolektivnog lažnog sjećanja kada veća skupina ljudi dijeli isto pogrešno uvjerenje o nekom događaju. Nosi ime po Nelsonu Mandeli, južnoafričkom političaru koji je proveo 27 godina u zatvoru. Iz nekog razloga, ljudi su kolektivno vjerovali da je i umro u zatvoru još 1980-ih, dok je prava istina da je pušten 1990-e, a umro tek 2013.
Kolektivna zabluda
Slučaj Mandela nije jedini, ima mnoštvo primjera lažnog kolektivnog sjećanja; od pogrešno zapamćenih detalja, kao onog da je Radoznali George, omiljeni majmun iz dječje književnosti imao rep dok u stvarnosti je bio bez repa; zatim maskota popularne društvene igre Monopoly, gdje se značajan broj ljudi sjeća maskote čovjeka s monoklom, dok u igri nikad nije prikazan s monoklom. Ima potpuno banalnih primjera, poput vjerovanja u pogrešne citate: u Zvjezdanim ratovima, obožavatelji se sjećaju da je Darth Vader rekao: „Luke, ja sam tvoj otac“, dok je stvari citat iz filma: „Ne, ja sam tvoj otac“.
Pikatchu nema crni rep, a We are the Champions ne završava sa frazom „of the world“
Ovaj efekt fascinira psihologe, koji su razvili više teorija za objašnjenje ove pojave. Neki misle da je Mandela efekt rezultat kognitivne pristranosti kada mozak popunjava praznine u sjećanju na temelju prethodnog znanja i iskustva koje imamo. Neki drugi, kreativniji umovi predlažu alternativna objašnjenja poput paralelnih svemira ili drugih stvarnosti.
Koncept lažnih sjećanja
Kako to da imamo sjećanja na nešto što se nikad nije dogodilo? Naime, ljudsko pamćenje nije nepogrešivo, već rekonstruktivno. U procesu prisjećanja mi rekonstruiramo događaje koristeći informacije koje su trenutno dostupne, što ponekad dovodi do pogrešaka. Ljudi obično traže one informacije koje potvrđuju njihova prethodna uvjerenja, čime se lažna sjećanja pojačavaju.
Konfabulacija
Jeste li ikad primijetili da ste pogrešno zapamtili neki događaj ili iskustvo? Ovaj fenomen se događa kad mozak popunjava praznine koje nedostaju u sjećanju kako bismo ih bolje razumjeli. To je sjećanje na detalje koji se zapravo nikad nisu dogodili. Konfabulacije imaju tendenciju da se pojačavaju s godinama – što smo stariji, skloniji smo lažno rekonstruirati sjećanje.
Tako da ako otkrijete da vjerujete u nešto pogrešno, nemojte biti zabrinuti – znanost je to već otkrila i objasnila.
Autor: Katarina Baričić, prof, foto: freepik
