Nakit, odjeća, kuhinjske potrepštine, mnogi artikli za manje od jednog eura, i to uz besplatnu internacionalnu dostavu: ako zvuči predobro da bi bilo istinito, vjerojatno jest. Upravo to iskustvo nabave neviđeno jeftinih stvari koje vam se dostavljaju na kućni prag omogućava vam Temu, čiji vlasnik je kineski gigant PDD. Od lansiranja prošlog rujna, Temu je eksplodirao na sam vrh američkog tržišta, ciljajući kupce niže kupovne moći koji su sad mogli do jeftinih stvari koje ipak izgledaju efektno. U samo 7 mjeseci aplikacija Temu skinuta je čak 50 milijuna puta.
Prejeftino da bi bilo istinito
Razlog zašto je Temu tako jeftin je nevjerojatna činjenica da firma gubi u prosjeku 30 dolara po svakoj narudžbi. Razlog zašto doslovno spaljuju novac je poslovna logika da se pokušavaju probiti na američko tržište. To su doslovno stotine sprženih milijuna svake godine u pokušaju da unište konkurenciju. Ali netko mora podnositi teret tih gubitaka, a to su mali proizvođači iz Kine.
Iza jeftinih stvari stoji eksploatacija radne snage
Temu neprestano pritišće male firme, biznise i obrte bazirane u Kini tjerajući ih da rade praktički besplatno da bi sam Temu imao manje gubitke. Jer osim na besplatnoj dostavi, kupcima neprestano nudi poklone, kupone, razne akcije samo da bi agresivnom kampanjom privukao što više kupaca. Samo na marketing u Americi je ove godine potrošeno1.4 milijarde eura, a naredne godine je u planu potrošiti preko 4 milijarde. Samo za ilustraciju koliko se troši na marketing, 2023. Temu je platio 14 milijuna dolara za 30 sekundi reklama na Superbowlu.
Moderno ropstvo
Ono što je duboko nemoralno u priči o osvajanju tržišta kroz niske cijene je praktički moderno robovlasništvo nad proizvođačima, koji kažu da imaju malu ili nikakvu kontrolu nad cijenama svojih proizvoda. Ako ne žele spustiti cijene kako Temu zahtijeva, oni će ih ukloniti sa platforme. Oni se dehumaniziraju u svrhu profita, a poseban problem je rad s opasnim materijalima te u rizičnim uvjetima.
Zato sljedeći put kad posegnete za nekim ekstra jeftinim proizvodom, zamislite koliko je tek plaćeno radniku, ili još gore – nekom djetetu, koje je to izradilo na drugoj strani zemaljske kugle.
Autor: Katarina Baričić, prof, foto: freepik
