Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), alkohol može štetno utjecati na mozak i kratkoročno i dugoročno. Iako se pivo često smatra bezazlenim pićem, alkohol koji sadrži utječe na moždane funkcije, ponašanje i mentalno zdravlje.
Kratkoročni učinci: Što se događa u mozgu nakon pijenja piva?
WHO upozorava da alkohol narušava prosuđivanje i donošenje odluka. Smanjuje samokontrolu i sposobnost procjene rizika, zbog čega raste vjerojatnost impulzivnog i opasnog ponašanja.
Alkohol usporava reakcije i narušava koordinaciju. Prema zdravstvenim upozorenjima WHO-a, opijenost može oslabiti koncentraciju, motoričke sposobnosti i sposobnost brzog reagiranja, povećavajući rizik od nesreća i ozljeda.
Alkohol utječe na prepoznavanje emocija. Može otežati pravilno tumačenje tuđih izraza lica i ponašanja te povećati mogućnost nesporazuma i sukoba.
WHO ističe rizike povezane s ozljedama. Akutna opijenost povećava rizik od padova i nesreća, a teške ozljede glave mogu ostaviti trajne posljedice na funkciju mozga.
Dugoročni učinci: Kako pivo utječe na mozak tijekom godina?
WHO upozorava na povezanost alkohola i mentalnih poremećaja. Konzumacija alkohola povezana je s depresijom, anksioznošću i pogoršanjem postojećih psihičkih tegoba.
Dugotrajno prekomjerno pijenje može narušiti pamćenje i razmišljanje. Alkohol može oštetiti mozak i njegove funkcije te uzrokovati probleme s učenjem, pamćenjem i drugim kognitivnim sposobnostima.
WHO posebno upozorava na štetnost alkohola za mlade. Budući da se mozak nastavlja razvijati tijekom adolescencije i rane odrasle dobi, konzumacija alkohola u tom razdoblju može negativno utjecati na razvoj mozga i sposobnost učenja.
Pivo, rakija i vino: Kako prepoznati ovisnost i zašto alkohol nekoga čini veselim, a drugoga agresivnim?
Pivo se često smatra bezazlenim pićem, osobito među mladima. Rakija se povezuje s tradicijom, vino s obrocima i druženjem, a pivo s utakmicama i izlascima. No sva tri pića sadrže alkohol, koji utječe na mozak, ponašanje i zdravlje.
Najveća je zabluda da je netko alkoholičar tek kada izgubi posao, obitelj ili završi na liječenju. Problem može postojati i kod osobe koja svakodnevno odlazi na posao, uredno plaća račune i izvana djeluje sasvim normalno.
Važno je razlikovati povremeno konzumiranje alkohola, rizično pijenje i ovisnost. Nisu isto, ali svako može imati posljedice.
Koliko mladih pije pivo u Hrvatskoj?
Prema istraživanju ESPAD 2024., koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), među hrvatskim šesnaestogodišnjacima: 87,2 % barem je jednom u životu konzumiralo alkohol, 55,6 % pilo je alkohol tijekom prethodnih 30 dana, 43,8 % barem se jednom u životu opilo.
Među prijavljenim vrstama pića pivo je najčešće zastupljeno kod mladića, dok su kod djevojaka najzastupljenija žestoka pića. Ovi podaci ne znače da je svaki mladi konzument alkohola ovisnik. Međutim, pokazuju koliko je alkohol prisutan već u dobi kada se mozak i dalje razvija, a navike koje se tada stvaraju mogu utjecati na kasniji život.
Kako razlikovati naviku od ovisnosti?
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u klasifikaciji ICD-11 opisuje ovisnost o alkoholu kao poremećaj u kojem osoba gubi kontrolu nad pijenjem, alkoholu daje prednost pred drugim aktivnostima i nastavlja piti unatoč štetnim posljedicama. Mogu se pojaviti žudnja, tolerancija i simptomi ustezanja.
Laik ne može pouzdano postaviti dijagnozu, ali može prepoznati upozoravajuće obrasce:
-
osoba redovito pije više nego što je namjeravala;
-
teško joj je provesti dan bez alkohola;
-
skriva koliko je popila ili umanjuje količinu;
-
zanemaruje obitelj, posao ili druge obveze;
-
postaje razdražljiva kada joj se predloži da prestane piti;
-
nastavlja piti unatoč zdravstvenim, financijskim ili obiteljskim problemima.
Jedan znak sam po sebi ne dokazuje ovisnost. Ako se više znakova ponavlja, osobito tijekom duljeg razdoblja, razgovor s liječnikom može biti važan prvi korak.
Koliko je rakija opasnija od piva i vina?
Nije moguće jednostavno reći da je jedno piće uvijek opasnije od drugoga. Ključno je koliko čistog alkohola osoba unese, koliko brzo pije i koliko često konzumira alkohol.
Približno jednaka količina alkohola
Rakija je koncentriranija, pa se veća količina alkohola može unijeti u nekoliko gutljaja. No osoba koja popije više velikih piva također može unijeti znatnu količinu alkohola. Vino nije bez rizika zato što se tradicionalno pije uz hranu.
WHO upozorava da ne postoji konzumacija alkohola bez ikakvog zdravstvenog rizika. Rizik ovisi o količini, učestalosti i osobinama pojedinca.
Zašto alkohol nekoga čini veselim, a drugoga agresivnim?
Alkohol mijenja aktivnost središnjeg živčanog sustava i može oslabiti samokontrolu, procjenu situacije i sposobnost reguliranja emocija.
Kod nekih ljudi to se prvo vidi kao pričljivost, smijeh, osjećaj opuštenosti i veća društvenost. Kod drugih se pojavljuju razdražljivost, ljubomora, neprijateljstvo ili agresivno ponašanje.
Razlike ovise o osobnosti, raspoloženju, stresu, prethodnim iskustvima, količini alkohola i okruženju. Osoba koja već ima teškoće s kontroliranjem ljutnje može pod utjecajem alkohola reagirati impulzivnije. Alkohol može povećati i sklonost pogrešnom tumačenju tuđih riječi ili pogleda.
Ali važno je razumjeti: alkohol ne čini svakoga agresivnim i ne opravdava nasilje. Pijanstvo može objasniti dio ponašanja, ali ne uklanja odgovornost za prijetnje ili fizičke napade.
Dobra vijest: Mozak se može oporavljati nakon prestanka pijenja alkohola
Iako Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava na ozbiljne posljedice alkohola, postoji i važna, ohrabrujuća činjenica: ljudski mozak ima sposobnost oporavka kada prestane izloženost alkoholu.
Zahvaljujući neuroplastičnosti, odnosno sposobnosti mozga da mijenja i reorganizira svoje živčane veze, nakon prestanka pijenja mogu se postupno poboljšavati koncentracija, pamćenje, san i emocionalna stabilnost.
Istraživanja pokazuju da se određene promjene mogu uočiti već tijekom prvih tjedana apstinencije, dok se značajniji oporavak moždanih funkcija i struktura može nastaviti mjesecima, pa i dulje.
Mozak nije nužno trajno izgubljen zbog godina konzumiranja alkohola. Kod mnogih osoba moguće je djelomično, a kod nekih funkcija i znatno poboljšanje. Ipak, teška oštećenja, osobito ona povezana s dugotrajnim nedostatkom vitamina B1, mogu ostaviti trajne posljedice.
Najvažnija poruka ljudima koji imaju problem s alkoholom jest da prestanak pijenja može donijeti stvarne zdravstvene koristi. Nikada nije prekasno potražiti pomoć i započeti oporavak.
Osobe koje dugo i obilno piju ne bi trebale naglo prestati bez liječničkog savjeta jer alkoholna apstinencija može izazvati ozbiljne, pa i životno ugrožavajuće komplikacije.
Alkohol može narušiti rad mozga, ali prestankom pijenja otvara se put njegovu oporavku. To je znanstveno utemeljena poruka nade za ljude koji se bore s ovisnošću.
Pripremio Toni Eterović , WHO
