Klimatska kriza donijela je ljeto sa sve opasnijim vrućinama, a trenutno najviše pogođena zemlja je Kanada.
U Kanadi temperature su ovoga tjedna dosegnule alarmantnih 47,9 stepeni Celzijusa, što je temperatura koja se obično može naći samo u pustinji Sahara. Stotine umrlih od toplotnog stresa, izvijene ceste i istopljeni električni kablovi, samo su neke od posljedica. Vlasti tvrde da je od petka više od 200 osoba preminulo u najzapadnijoj provinciji zemlje.
Temperature su porasle u Britanskoj Kolumbiji i drugim kanadskim provincijama i teritorijama, dok se takozvana toplotna kupola – sistem koji zarobljava vruć zrak – spušta na zapadnu obalu zemlje, kao i na pacifički sjeverozapadni dio SAD-a.
– To je poput poklopca ili vrha, ništa ne može ući da ukloni tu toplinu, ona samo raste, rekao je Dave Phillips, meteorolog kanadske agencije za okoliš za CTV-ov informativni program.
Toplinski valovi uzrokovat će mnoge probleme
Toplinski val početkom lipnja donio je u pet zemalja Bliskog Istoka temperature do 50°C. Ekstremna vrućina stigla je do Pakistana, gdje je 20 djece u jednom razredu palo u nesvijest i bilo im je potrebno bolničko liječenje zbog toplotnog udara. Srećom, svi su preživjeli.
Na većini mjesta ekstremni toplinski valovi biti će uzrok velikih problema, od gubitka života do poremećaja gospodarstva.
Na nekim mjestima na Bliskom Istoku i Aziji pojavljuje se nešto neuobičajeno i strašno – stvaraju se područja na kojima je zbog visoke temperature nemoguće preživjeti.
Iako ljudi mogu preživjeti temperature i preko 50°C kad je vlaga niska, kad su i temperature i vlaga visoki, ni znojenje ni kvašenje vodom ne mogu nas ohladiti. Važna je tzv. temperatura ‘vlažne žarulje’ ili ‘vlažnog termometra’ – koju daje termometar prekriven mokrom krpom – koja pokazuje temperaturu na kojoj dolazi do hlađenja organizma uslijed znojenja ili zalijevanja vodom. Ljudi ne mogu preživjeti kad takva temperatura dosegne vrijednost iznad 35°C, jer ne postoji način da ohladimo naša tijela. Ni u hladu, a ni s neograničenom vodom.
Nekada se smatralo da je temperatura vlažnog termometra od 35°C nemoguća. No, prošle godine znanstvenici su izvijestili da su mjesta u Perzijskom zaljevu i pakistanskoj dolini rijeke Ind već dosegla taj prag, iako samo na sat ili dva, i to samo na malim površinama. Kako su zbog klimatskih promjena temperature sve više, predviđa se da će tijekom desetljeća koja dolaze vrućine i prateće temperature na kojima se ne može preživjeti, duže trajati i javljati se na većim područjima i na novim mjestima, uključujući dijelove Afrike i jugoistoka SAD-a.
Što se može učiniti?
Prvo što se može učiniti jeste da se prepolove emisije ugljičnog dioksida u ovom desetljeću, a zatim postigne nula emisija do 2050. godine.
Drugo, svi se moramo pripremiti za neizbježne vrućine u budućnosti. Hitno planiranje javnog zdravstva prvi je prioritet – pružanje bitnih informacija ljudima i premještanje ranjivih ljudi na klimatizirana mjesta.
Toplinski valovi pojačavaju socijalne nejednakosti. Siromašnije četvrti koje obično imaju manje zelenih površina, više se zagrijavaju, dok su radnici na otvorenom najpogođeniji. Oni bogatiji koriste se rashladnom opremom za vrijeme velikih vrućina i imaju mnogo više mogućnosti.
Osim upravljanja krizama, vlade moraju ulagati u to da zemlje funkcioniraju u novoj klimi koju stvaramo, uključujući ekstreme. U terminima klimatske politike to je poznato kao ‘prilagodba’.
Od iznimne je važnosti opskrba energijom otpornom na toplinske valove, jer će se ljudi oslanjati na električnu energiju za hlađenje iz klima-uređaja, ventilatora i zamrzivača, koji su svi spasitelji života na vrućini. Slično tome, internetske komunikacije i podatkovni centri moraju biti zaštićeni jer su to ključne usluge koje se mogu imati problema zbog vrućine.
Osim toga, potrebni su novi propisi kako bi se zgradama omogućilo da se ohlade i kako bi prometni sustavi, od cesta do vlakova, mogli raditi pod puno višim ekstremnim temperaturama.
Tu su i zaštita poljoprivrede i širih ekosustava na koje se svi u konačnici oslanjamo. Toplina može uzrokovati sušenje usjeva. U Bangladešu je u samo dva dana vrućeg zraka u travnju ove godine uništeno 68.000 hektara riže, što je utjecalo na preko 300.000 poljoprivrednika s gubicima od 39 milijuna američkih dolara. Nove sorte usjeva otpornih na toplinu trebaju se razviti i primijeniti. Alternativa su veći troškovi hrane i skokovi cijena hrane s povećanim siromaštvom i građanskim nemirima koji ih obično prate.
Ilma B./Jutarnji.hr
