Ljevoruke osobe u okviru svjetske populacije zauzimaju udio u rasponu od 10 do 12 posto, no moguće je da je taj udio i veći. Inzistiranje na korištenju desne ruke rezultiralo je time da je velik broj ljevaka naučio koristiti jednako spretno i desnu ruku.
Istraživanja su pokazala specifične i zanimljive različitosti između ljevaka i dešnjaka, a one su sljedeće:
1. Utvrđeno je da su kod ljevaka obje polutke mozga podjednako razvijene, za razliku od dešnjaka kojima je razvijenija lijeva polutka mozga koja kontrolira desnu stranu tijela.
2. Mnogo veći broj živčanih vlakana u mozgu ljevaka odgovoran je za brži prijenos informacija između mozgovnih polutki te se tomu pripisuje činjenica njihove bolje prostorne orijentacije i uspješnosti u matematici i arhitekturi.
3. Istraživanja su pokazala veću osjetljivost dešnjaka na njihovu desnu stranu, dok su ljevaci podjednako osjetljivi na obje strane tijela.
4. Ukoliko je potrebno da ljevaci obavljaju zadatke desnom rukom, činit će to uspješnije u usporedbi s dešnjacima kada koristite lijevu ruku. Tako, npr. ljevaci lakše nauče pisati desnom rukom nego što mogu naučiti dešnjaci pisati lijevom rukom.
5. Desna ruka kod dešnjaka je malo veća i jača, a kod ljevaka su obje ruke u pravilu podjednako razvijene.
6. Iako je za ljevorukost zaslužan nasljedni faktor, npr. u situaciji kada su oba roditelja ljevaci, ne mira značiti da će i dijete biti ljevak.
7. Čak 90% beba u majčinom trbuhu siše palac ruke koja će mu biti dominantna pa se na temelju snimke ultrazvuka mogu neke stvari saznati. Zanimljiva je činjenica da je taj podatak usklađen s udjelom ljevaka u općoj populaciji.
8. Ljevaci imaju bolju memoriju; ljevaci imaju puno bolje pamćenje od dešnjaka. Istraživanja su pokazala kako se ljevoruke osobe bolje, brže i jasnije prisjećaju događaja iz prošlosti. Objašnjenje znanstvenika jest da su kod ljevorukih osoba dvije hemisfere mozga snažnije povezane, a to se odnosi čak i na njihove rođake.
9. Ljevaci su skloniji kreativnim područjima; mnoge ljevake krase odličan sluh i zavidne glazbene sposobnosti. Glazba, umjetnost i arhitektura područja su u kojima su ljevaci u pravilu mnogo uspješniji od dešnjaka.
10. Genijalni umovi; ljevaci imaju izraženiju crtu individualnosti te razmišljaju drugačije od ostalih. Oni imaju sasvim drugačiji pristup rješavanju problema od dešnjaka te pokazuju veće sposobnosti divergentnog razmišljanja, odnosno pronalaska različitih rješenja za isti problem. Dakle, u pitanju je originalno i kreativno razmišljanje koje može rezultirati inovacijama. Osim toga, statistike ističu kako ljevaci sa fakultetskom diplomom u prosjeku postanu za 26% bogatiji od kolega dešnjaka.
11. Ljevaci su u prosjeku bolji vozači; statistike pokazuju kako 57 posto ljevorukih osoba prođu vozački ispiti iz prvog pokušaja, dok su brojke nešto manje kad je riječ o dešnjacima – tek 47 posto.
12. Ljevaci lakše gube živce; ljevaci su u pravilu sramežljiviji i teže artikuliraju osjećaje, što znači da će im prije ili kasnije “puknuti film”. Mozak ljevaka na drugačiji način procesuira emocije i raspoloženja zbog čega često reagiraju gnjevom.
Leonardo da Vinci
MENSA ističe da veći broj ljevaka spada u kategoriju genija koji imaju kvocijento inteligencije (IQ) iznad 140. Kod ljevoruke populacije moguće je naći iznimno talentirane matematičare, arhitekte i umjetnike. Nespretnost ljevaka u svijetu koji je dizajniran i prilagođen dešnjacima u jasnom je kontrastu s njihovom većom uspješnosti u pojedinačnim sportovima poput tenisa, boksa i mačevanja.
Neki od poznatih ljevaka su sljedeći: Leonardo da Vinci, Albert Einstein, Benjamin Franklin, Michelangelo, Mark Twain, Jimi Hendrix, Marie Curie, Julius Cezar, Aleksandar Veliki, Mahatma Gandhi, Wolfgang Amadeus Mozart, Ludwig van Beethoven, Goethe, Aristotel, Nietzsche, Kafka, Hans Christian Andersen, Napoleon, Charlie Chaplin, Picasso, Isaac Newton, Karlo Veliki, Henry Ford, Helen Keller, David Bowie, Albrecht Dürer, Bill Gates, Barack Obama i Oprah Winfrey.
David Bowie
Andrea Jakovčević, foto: Pixabay
