Dr. Fredrik Nyström jedan je od najpoznatijih i najkontroverznijih švedskih liječnika u području interne medicine, endokrinologije i metabolizma. Kao profesor na Sveučilištu u Linköpingu i dugogodišnji istraživač debljine, dijabetesa i kardiometaboličkih bolesti, Nyström je u javnosti poznat po tome što otvoreno kritizira uobičajene prehrambene preporuke — a njegova istraživanja ponekad idu protiv onoga što se smatralo „zdravim razumom“. Njegova pojava u javnosti podjednako donosi oduševljenje i negodovanje. Dio javnosti vidi ga kao razotkrivača mitova, dok ga drugi smatraju previše liberalnim ili provokativnim znanstvenikom. Napisao je knjigu: “JEDITE ŠTO ŽELITE”.
Nyström je specijalist interne medicine i endokrinologije, te profesor s više desetljeća iskustva u istraživanju metabolizma. Doktorirao je na temi pretilosti i povišenog tlaka, a dio istraživačkog rada proveo je u SAD-u na NIH-u, gdje se bavio hormonalnom regulacijom masnog tkiva. Nakon povratka u Švedsku, fokusirao se na kliničke i laboratorijske studije o masnom tkivu, dijabetesu, krvnim lipidima i utjecaju prehrane. Paralelno s akademskom karijerom razvio je i medijsku prisutnost pa ga se danas smatra jednim od najutjecajnijih popularizatora „nekonvencionalnog“ pristupa prehrani u Skandinaviji.
Istraživanja koja su ga proslavila — i dovela u sukob sa strukom
1. Debljina i prehrambene smjernice
Nyström tvrdi da su mnoge službene preporuke o prehrani zastarjele ili znanstveno slabe. Posebno kritizira „low-fat“ dijete i zagovara prehranu s više zdravih masti, uz kontrolirani unos ugljikohidrata. Prema njegovim istraživanjima, takav pristup može poboljšati lipidni profil, razinu šećera u krvi i osjećaj sitosti kod određenog dijela populacije.
2. Eksperiment s prejedanjem
Jedno od njegovih najpoznatijih istraživanja bilo je inspirirano dokumentarcem Super Size Me. U eksperimentu prejedanja sudjelovali su dobrovoljci koji su nakratko drastično povećali unos kalorija. Rezultati su pokazali ekstremno brze negativne promjene metabolizma — no Nyström je naglasio da najveće štete nastaju kad se prejedanje kombinira sa sjedilačkim načinom života.
3. Vino i alkohol — „manje štetni nego što se tvrdi“?
Jedna od najkontroverznijih Nyströmovih teza odnosi se na umjerenu konzumaciju alkohola, posebno crnog vina. U njegovoj studiji s odraslim ispitanicima, oni koji su dnevno pili male količine vina nisu imali pogoršanje masne jetre, a u nekim je slučajevima čak zabilježeno poboljšanje profila „lošeg“ LDL kolesterola. Zbog toga Nyström inzistira na tome da alkohol, konzumiran umjereno i u kontekstu zdrave prehrane, nije automatski opasan — što oštro suprotstavlja tvrdim javnozdravstvenim kampanjama.
Knjige i popularna predavanja: „Jedite što želite (ali pametno)“
Nyström je objavio nekoliko popularno-znanstvenih knjiga u kojima se obraća širokoj publici. U njima razbija uvriježene prehrambene dogme, poput obaveznog doručka, straha od masnoća ili uvjerenja da se zdravlje postiže samo intenzivnim treningom.
Njegov najprovokativniji slogan jest ideja da ljudi mogu „jesti što žele“, ako razumiju svoj metabolizam, prate signale tijela i ne robuju zastarjelim pravilima. Iako ne poziva na neograničeno prejedanje, poručuje da umjerenost i realan pristup imaju veći učinak od krutih dijeta.
Zašto je kontroverzan?
Nyströmove poruke često su suprotne onome što većina institucija javnog zdravstva preporučuje. Najviše kritika upućeno mu je zbog sljedećeg:
1. Blag odnos prema alkoholu
Zagovaranje potencijalnih prednosti umjerenog pijenja vina smatra se opasnim jer može biti pogrešno shvaćeno, posebno u populaciji s visokim rizikom od alkoholizma.
2. Kritika sporta kao „obavezne“ zdrave navike
Nyström tvrdi da ekstremni sportovi ili kronična izdržljivost nisu automatski povezani s boljim zdravljem — što je izazvalo negodovanje fitness zajednice.
3. Suprotstavljanje službenim prehrambenim smjernicama
Dio nutricionista optužuje ga da stvara konfuziju među pacijentima i „otvara vrata“ prevelikoj individualnoj slobodi u prehrani.
4. Provokativan stil komunikacije
Nyström često namjerno provocira kako bi, kako kaže, potaknuo ljude da kritički razmišljaju. To mu je donijelo popularnost, ali i etiketu „znanstvenog buntovnika“.
TE
