Na Balkanu nikad nije bilo manje ljudi; sela su opustošena, gradovi se prazne, tisuće mladih iseljavaju svake godine – a nekretnine su nikad skuplje. U svim većim gradovima bivše Jugoslavije, potrežnja za stanovima je ogromna, luksuzne nekretnine se rasprodaju munjevitom brzinom, kvadrati dostižu cijene koje prije nekoliko godina nitko nije mogao zamisliti, a pitanje koje svi postavljaju ostaje isto: tko kupuje sve te nekretnine?
U regiji iz koje ljudi masovno odlaze, tržište nekretnina masovno raste
Nešto što predstavlja osnovnu ljudsku potrebu prosječnim obiteljima postaje luksuz, najtraženija roba na Balkanu. Zgrade koje niču preko noći, krediti koje ljudi otplaćuju desetljećima, generacija koja sebi teško može da priušti normalan život dok se nekretnine nekontrolirano kupuju – to je stvarnost života u zemljama bivše Jugoslavije. Stanovi prestaju biti mjesto za život, a postaju roba čija vrijednost raste brže od budućnosti ljudi koji u tim gradovima pokušavaju ostati.
Tržište raste, stanovništvo nestaje
Pitanje koje se neminovno nameće je – ako su plaće relativno niske, ako prosječni ljudi ne mogu priuštiti tu cijenu kvadrata, ako banke teško odobravaju ogromne kredite – doista, tko kupuje sve te stanove dok još nisu niti u izgradnji? Tržište više nema osobito veze s običnim kupcem. Dio odgovora leži u dijaspori, koji raspolažu daleko većom kupovnom noći i stanove najčešće kupuju u gotovini. Ali nije samo dijaspora, već cijeli sektor ljudi koji dobro zarađuje (IT sektor, ljudi koji rade online), te vide ulaganje u nekretnine kao najsigurniji način ulaganja, osobito na Balkanu gdje ljudi tradicionalno nemaju povjerenja u druge vrste ulaganja.
Sigurna investicija
U takvoj klimi, ogromnoj količini ljudi stan djeluje kao jedina prava alternativa, beton postaje najsigurnije mjesto čuvanja novca. Stanovi sve manje služe za život, a sve više kao način čuvanja kapitala. Investitori mogu plaćati daleko skuplje kvadrate nego obični građani, te oni ne računaju koliko stan vrijedi za život, već koliko on može zaraditi po noćenju.
Airbnb i Booking revolucija
U većini novih stanova ne možete vidjeti svjetlo preko noći, nije niti registrirana potrošnja struje; to su stanovi koji nisu nikad bili namijenjeni za život, nego kao betonski sefovi čuvanja kapitala. U takvoj utrci, oni koji gube su uvijek obični ljudi koji se ne mogu natjecati s investitorima ni bogatim strancima koji kupuju po nekoliko stanova. Posljedice su to što sve više mladih živi s roditeljima jer u ovakvom poretku nemoguće je natjecati se s investitorima i kupiti stan za život. A ogroman dio ih odlazi jer, iako će u inozemstvu također plaćati visoku stanarinu, bar mogu pristojno zaraditi za život.
Autor: Katarina Baričić, prof., foto: freepik
