Više svijeta vjeruje u duhovnost nego u znanost. Smatra se da se na zemlji nalazi dvije milijarde i 300 tisuća Kršćana a od toga više od milijardu vjeruje Kristu, Bogu i svecima. Dakle vjera je mnogima nešto što je ispred znanosti. Evo popisa svetaca iz Katoličke i Pravoslavne crkve, zajedno s opisima njihove pobožnosti, djela i služenja:
1. Sveti Franjo Asiški (1181.–1226.) – Katolička crkva
Pobožnost: Duboka predanost siromaštvu, jednostavnosti i ljubavi prema svemu stvorenome. Prepoznat po svom asketskom životu.
Djela: Utemeljitelj franjevačkog reda. Služio siromašnima, bolesnima i zalagao se za mir. Poznat je po svojoj “Pjesmi stvorova”, gdje slavi Boga kroz prirodu.
Služenje: Posvetio se životu među siromašnima i propovijedanju evanđelja na jednostavan i neposredan način. Volio je prirodu, životinje i siromahe.
2. Sveti Petar (1. stoljeće) – Katolička i Pravoslavna crkva
Pobožnost: Prvi među Isusovim apostolima, odan svom pozivu, iako je imao trenutke slabosti koje su obilježile sve Kršćane (zatajenje Isusa ravno izdaji tri puta).
Djela: Prema tradiciji, tijekom muke Kristove bježi da ga nebi osudili, dočekuje njegovo duhovno tjelesno Uskrsnuće i dolazi do potpune vjerske transformacije. Postao je prvi biskup Rima (papa) i ključna figura u ranoj Crkvi. Propovijedao je i širio kršćanstvo diljem tadašnjeg svijeta. Tražio je da ga razapnu naglavačke jer nije dostojan biti kao Krist razapet.
Služenje: Vodio je prvu kršćansku zajednicu i postao mučenik, raspet naopako zbog svoje vjere.
3. Sveti Pavao, Pavle (1. stoljeće) – Katolička i Pravoslavna crkva
Pobožnost: Pavao se zvao Savao, Savle. Bio je veliki progonitelj i ubojica Kršćana. Bio je židovski student Talmuda, izučio je zanat za izrađivača šatora. Mrzio je kršćane bio je zaštitnik Mojsijevog zakona, čak je pomagao pri ubistvu sv. Stjepana. Nije vjerovao da Bog dolazi po Kristu i sam se bojao da griješi i kao jak farizej je progonio Kršćane kao heretike i izdajnike. Doživio je nagli preokret i ukazanja u snu. Toliko uvjerljiva da mjenja život i ime. Nakon obraćenja na putu za Damask, postao je jedan od najpredanijih misionara kršćanstva. Njegova pisma (Poslanice) dio su Novog zavjeta.
Djela: Širio kršćanstvo među poganima, osnivao crkvene zajednice diljem Rimskog Carstva. Autor mnogih novozavjetnih tekstova.
Služenje: Postao je apostol naroda, poganih i jedan od najvažnijih teologa i misionara ranog kršćanstva. Mučeništvo u Rimu.
4. Sveti Nikola (270.–343.) – Katolička i Pravoslavna crkva
Pobožnost: Poznat po svojoj velikodušnosti i brizi za siromašne.
Djela: Biskup Mire u Liciji, čuven po mnogim čudima i pomaganju siromašnima. Njegovo djelo darivanja postalo je osnova za legendu o svetom Nikoli.
Služenje: Pomagao potrebitima i siromašnima, a naročito djeci. Štovan kao zaštitnik djece, pomoraca i trgovaca.
5. Sveti Ambrozije Milanski (340.–397.) – Katolička i Pravoslavna crkva
Pobožnost: Bio je neumoljiv branitelj vjere i crkvene autonomije. Njegova pobožnost i politička mudrost obilježile su ga kao jednog od najutjecajnijih crkvenih vođa. Neustrašiv borac za ljudska prava, kršćanske vrijednosti, red i poštenje, pjesnik, glazbenik, strog prema sebi i drugima koji nisu shvaćali pokoru za grijeh. Vjerovao da pčele predstavljaju sve što je uređeno, pobožno, uzvišeno i sveto.
Djela: Snažno se borio protiv arijanizma i mnogih hereza. Bio je jedan od najvećih teologa svoga doba. Tvrdio je da nitko ne može ozdraviti tako što ranjava drugoga.
Služenje: Vodio je Milansku crkvu i branio pravovjerje. Bio je duhovni učitelj svetog Augustina, kojeg je obratio na kršćanstvo. Ambrozije je znao doći do srca svakog grešnika i unjemu izvući veliko svjetlo.
6. Sveti Ivan Jovan Krstitelj (1. stoljeće) – Katolička i Pravoslavna crkva
Pobožnost: Poznat po svom asketskom životu i spremnosti na žrtvu. Prepoznao je Isusa kao Mesiju i krstio ga.
Djela: Propovijedao je pokajanje i dolazak Kraljevstva Božjega. Krstio mnoge ljude, uključujući Isusa Krista.
Služenje: Njegovo služenje se odnosilo na pripremanje naroda za dolazak Krista. Bio je mučenik, ubijen po naredbi kralja Heroda.
7. Sveti Augustin (354.–430.) – Katolička i Pravoslavna crkva
Pobožnost: Nakon burne mladosti i obraćenja, postao je jedan od najvažnijih teologa i filozofa kršćanstva. Njegova majka je izmolila suzama njegovo obraćenje.
Djela: Autor djela “Ispovijesti” i “Božji grad”, koja su oblikovala kršćansku misao stoljećima. Postao je biskup Hipona u Sjevernoj Africi.
Služenje: Vodio je Crkvu u vrijeme teških kriza i teoloških sporova. Njegova djela su duboko utjecala na katoličku teologiju i filozofiju.
8. Sveti Sava (1174.–1236.) – Pravoslavna crkva
Pobožnost: Bio je duboko predan monaštvu i izgradnji srpske pravoslavne crkvene tradicije.
Djela: Prvi arhiepiskop Srpske pravoslavne crkve, utemeljitelj crkvenog obrazovanja i pomiritelj među plemstvom. Osnovao manastir Hilandar na Svetoj Gori.
Služenje: Vodio je Srpsku crkvu i narod u vremenima političkih i društvenih promjena. Njegova uloga u organizaciji crkvenog života bila je presudna za očuvanje pravoslavne vjere u Srbiji.
9. Sveta Petka (Paraskeva) (10. stoljeće) – Pravoslavna crkva
Pobožnost: Živjela je izuzetno asketskim životom, odričući se svega svjetovnoga u zamjenu za služenje Bogu kroz molitvu i post.
Djela: Nakon smrti, njezine moći i tijelo su postali izvor čuda i utjehe mnogima. Njezine relikvije nalaze se u Rumunjskoj i važan su objekt štovanja.
Služenje: Služila je Bogu kroz molitvu i samoću. U pravoslavlju je izuzetno cijenjena kao svetica koja posreduje za vjernike.
10. Sveti Ivan Zlatousti (347.–407.) – Katolička i Pravoslavna crkva
Pobožnost: Poznat po svojim elokventnim propovijedima i pobožnom životu. Živio je asketskim životom i bio posvećen širenju kršćanskog morala.
Djela: Bio je jedan od najvećih govornika u povijesti Crkve, a njegova liturgija (Božanska liturgija sv. Ivana Zlatoustog) i danas se koristi u Pravoslavnoj crkvi.
Služenje: Kao patrijarh Carigrada, borio se protiv korupcije u Crkvi i državi te propovijedao ljubav prema bližnjemu i milosrđe. Izgnan je zbog sukoba s carskom vlasti.
Ovi sveci predstavljaju duboku pobožnost, duhovnu snagu i nesebično služenje Bogu i ljudima u obje Kršćanske crkve, te su ostavili neizbrisiv trag u kršćanskoj povijesti i duhovnosti.
Što ateist može naučiti od svetaca?
Iako ateisti ne vjeruju u nadnaravno ili božansko, mogu cijeniti univerzalne ljudske vrline koje sveci često predstavljaju.
Etika i moralna dosljednost: Sveci su često predstavljeni kao ljudi koji su posvetili svoj život drugima, često služeći siromašnima, bolesnima i marginaliziranima. Njihov primjer može inspirirati ljude svih uvjerenja da rade na poboljšanju društva.
Asketizam i samodisciplina: Mnogi sveci prakticirali su asketizam, odricanje i kontrolu nad tjelesnim željama, što može poslužiti kao primjer discipline i unutarnje snage.
Samospoznaja i mir: Sveci su često težili unutarnjem miru kroz meditaciju, molitvu i odricanje od materijalnih dobara, što može biti inspirativno za ljude koji žele razviti dublju emocionalnu i duhovnu ravnotežu.
Pripremio Toni Eterović
