Kako piše Reuters, globalna tekstilna industrija nadala se da će joj 2021. biti daleko bolja nego prethodna godina kada je zbog zatvaranja gospodarskih aktivnosti, ali i trenda rada od kuće potražnja za odjećom pala 17 posto.Međutim, novi val zatvaranja europskih gospodarstava te vrlo spora dinamika cijepljenja u većini svjetskih država ta su nadanja dobrano raspršile. Neki veliki zapadni trgovci odjećom ističu kako se “guše” u zalihama prošlogodišnje odjeće koja bi uobičajeno bila rasprodana tijekom jesenskih i zimskih sniženja.
Primjerice, britanski trgovac Primark otkrio je Reutersu da mu u skladištima stoji oko 150 milijuna funti (205 milijuna dolara) vrijedna odjeća iz sezone proljeće/ljeto 2020. te 200 milijuna funti vrijedna kolekcija jesen/zima. No, Primarkov problem samo je kap u moru nevolja s kojima se trenutno suočava tekstilna industrija.
Konzultantska tvrtka McKinsey procjenjuje da globalna vrijednost neprodane odjeće u trgovinama i skladištima iznosi između 140 i 160 milijardi eura. To je dvostruko više od uobičajenih razina. Sukladno tome, smanjuju se nove narudžbe. Britanski Marks & Spencer te njemački Hugo Boss najavili su da će naručiti manje odjeće za proljetnu kolekciju nego što je uobičajeno. Trgovci odjećom također paze da dodatno ne nagomilavaju zalihe, ističe Ron Frasch, nekadašnji predsjednik tvrtke Saks Fifth Avenue koji je sada partner u investicijskoj tvrtki Castanea Partners koja surađuje s nizom tekstilnih brendova. “Mislim da su sada svi vrlo konzervativni u svojim narudžbama”, kaže Frasch i dodaje kako su neki trgovci i produžili rokove plaćanja svojim dobavljačima.
Problem golemih neprodanih zaliha tako osjećaju i velika azijska središta proizvodnje tekstila, poput Bangladeša čiji izvoz snažno ovisi o toj industriji. “Narudžbe uobičajeno dolaze tri mjeseca unaprijed. No, nema narudžbi za ožujak”, kaže Shahidullah Azim, vlasnik tvornice u Dhaki gdje se šiva odjeća za američke i europske trgovce.
Baš kao i većina ostalih i modna je industrija suočena s krizom uzrokovanom pandemijom virusa Covid-19. Kriza je uhvatila u potpunosti nepripremljene i već u prvim tjednima bilo je jasno da su brojni biznisi počeli funkcionirati po principu “prilagodi se ili umri”, pa tako i oni modni. Što i ne bi trebalo biti tako teško za kreativne glave koje su se većinom zbog svoje maštovitosti odlučile posvetiti baš modi. Međutim, ono što se promijenilo su kupci, koji su trenutačno u “survival modeu”. A kad je tako, zadnje su vam na pameti one cipele, haljina ili torbica za kojima ste venuli prije samo mjesec dana. Nebitni su.
Portal Business of Fashion u suradnji s američkom konzultantskom kompanijom McKinsey & Company svake godine donosi analizu stanja u svijetu mode, a odlučili su isto napraviti i za razdoblje u kojoj je industrija pogođena s Corona krizom. Iako se trenutačno vođe najvećih igrača u svijetu mode bave kriznim menadžmentom i relokacijom sredstava u bitnije svrhe, ova je epidemija pružila modnoj industriji priliku da se preobrazi. Već se godinama događaju manje promjene, no ništa neće utjecati na modu kao idućih nekoliko mjeseci. Kakva je budućnost mode u post-korona svijetu i kako će se ponašati kupci ne može se s točnošću znati, ali trendovi koji su se nastali i prije početka krize ukazivali su na to da bi do nekih od promjena došlo, samo sporije.
“New normal” imamo već sad – dućani su zatvoreni, što je uzrokovalo to da su brojne karike u prodajnom lancu nažalost izgubile posao, isto je i s dobavljačima, a i proizvodnim postrojenjima od kojih se većina nalazi u teško pogođenim zemljama Kini, Italiji i Indiji, posla je nestalo i u Bangladešu gdje se nalazi jeftina radna snaga koja će i ionako osiromašena dobiti još jači udarac, kupovina se obavlja većinom lokalno jer je to dostupno, brojke prodaje padaju jer su se ljudima prioriteti promijenili…
Međutim, to je samo trenutačno stanje, u jeku epidemije. Prilagodbe koje sada radimo potrajat će čak 12 mjeseci nakon što se slegne prašina. Covid-19 je, prema izvještaju, najveći ekonomski udarac svim sektorima od Drugog svjetskog rata, a kad je o modi riječ kapital od prodaje odjeće brendova koji se ne nalaze samo u luxury kategoriji, od početka siječnja pa do kraja ožujka 2020. pao je za 40 posto. Generalna anksioznost koja nas sve prati sada je dobila i svoju financijsku komponentu – 75 posto potrošača smatra da, ako “lockdown stanje” potraje dulje od dva mjeseca, to će se negativno odraziti na njihove financije. Iako ne možemo predvidjeti konačne posljedice kao ni trajanje ove krize, ono što je sigurno je da je ovo za modnu industriju tek početak. Recesija će izazvati transformaciju, a o temama poput ekološki održive mode, transparentnosti i sustainabilitya, na kojima su kupci počeli inzistirati i prije krize, još će se glasnije raspravljati te će biti pri vrhu liste zahtjeva kupaca u post-korona svijetu.
PREŽIVLJAVANJE
Moda je zadobila snažan udarac – više od 70 % kupaca diljem Europe i SAD-a. Oni čije je poslovanje bilo na klimavim nogama i prije pandemije, vrlo vjerojatno će propasti, a najviše će biti pogođeni privatni biznisi. Konglomerati, koji su uostalom i bili jaki, lakše će se othrvati, zato što u svojem vlasništvu imaju imaju i proizvodnji i distribuciju, a velik broj nezavisnih, manjih brendova, također će morati obustaviti svoje poslovanje. Ono što je sigurno je da će kompanije morati brzo unijeti inovacije u trenutačno poslovanje, ali i razmisliti kako raditi u dobu oporavka te biti rezistentni idućem ovakvom izazovu. No, prvi znakovi normale ne bi nas trebali vratiti na staro, već bi modne kuće trebale prigrliti ovaj trenutak za transformaciju i pripremiti se za neki novi svijet.
IMPERIJ, modni izvori
