Svaki dan se za pokuse koristi više od milijun životinja. Pokusi su tajni i obavljaju se u bezbrojnim privatnim i državnim laboratorijima. Informacije o njima saznajemo samo u stručnim časopisima – objavljuju se, međutim, samo one uspješne. Izraz vivisekcija (iz lat. secirati na živo) se zamjenjuje nježnijim izrazima kao, primjerice, istraživanje na modelu.
Zečevi, zamorci, štakori i ostale manje životinje koriste se za ispitivanje sigurnosti proizvoda; truje ih se kozmetikom i preparatima za čišćenje… Najčešće reakcije su trzavica, povraćanje, paraliza i razne vrste krvarenja – iz nosa, očiju i usne šupljine. Angora zečevi koriste se za isprobavanje kiselina (Draize test): kiselina im se ulije u oči, iz užasnog bola razvijaju se krici, a sljedeći rezultat pokusa je krvarenje, razjedena rožnica i sljepoća. Kod testa kožne nadražljivosti, koncentrirana kemikalija se nanosi na izbrijana leđa životinje i nekoliko dana se prate učinci. Uvijek kada nakon korištenja kozmetike budete osjećali neugodan svrbež, peckanje ili dobijete alergiju ili ekcem, znajte da je proizvod bio u ovom testu označen kao neškodljiv! S druge strane pak, puno ljekovitih tvari nije prošlo ovaj test. Mučenja se i dalje nastavljaju…
Životinje su oruđe za iskupljenje naših grijeha. One nisu uživači duhana, a moraju udisati ogromne količine duhanskog dima kako bi mi dokazali štetnost ili ljekovitost cigareta. One ne konzumiraju alkohol i zato već desetljećima bezuspješno pokušavamo od štakora napraviti alkoholičare. Nisu agresivne, stoga ih izlažemo elektrošokovima dok se one međusobno ne proždiru. Životinje ne trebaju droge niti oružja, ne zanima ih let u svemir – no unatoč tome to su razlozi zbog kojih ih umire na milijune.
U beskonačnim primjerima, pokusi na životinjama izazivaju mnogo više boli životinjama nego što koriste potrošaču. To je zato što su, primjerice, lijekovi koji su testirani na životinjama i koji su označeni kao sigurni, prouzročili opasne popratne pojave kod ljudi ili čak u pojedinim slučajevima i smrt. Preparati koji sadrže štetne tvari i dalje se nalaze na policama u trgovinama, usprkos tome što su prouzročili trovanje i sljepoću životinja.
Tako je sredstvo Contergan, koje je nakon mnogo godina testiranja na životinjama preporučeno trudnicama, izazvalo više od 10.000 pobačaja i urođenih tjelesnih mana. Oxychinolin, neučinkovit lijek protiv bezopasnog tropskog proljeva, zabilježio je tisuće smrtnih slučajeva, a 30.000 ljudi je ostalo bez vida ili u invalidskim kolicima. Hormon dietylstilbestrol je godinama bio preporučivan kao sredstvo za smirenje trudnicama. Desetak godina kasnije otkrilo se da uzrokuje novi, nasljedni oblik raka maternice kod 95% potomaka ženskog spola. Nije postojala životinja u kojoj bi taj hormon izazvao slične simptome.
Korištenjem ljudskih stanica uzgojenih u epruveti ne samo da ćemo postići rezultate korisne za čovjeka, nego ćemo ujedno i shvatiti mehanizam djelovanja tvari, te pronaći mogućnosti kako liječiti trovanje. Ako nam je stalo do ljudskog zdravlja moramo ovaj surovi i barbarski način što prije zamijeniti uistinu stručnim metodama bez korištenja životinja.
Na svijetu postoji nekoliko stotina tvrtki koje proizvode kozmetiku bez korištenja životinja. Ovakav proizvođač mora preuzeti punu pravnu odgovornost za eventualne štete kod kupaca. Zato će se temeljito obavijestiti o rizicima – što je moguće samo bez korištenja životinja. Danska i Švedska nedavno su zabranile prodaju kozmetike koja sadrži sastojke testirane na životinjama. Sličan korak za cijelu Europsku Uniju do se sada nije prihvatio zbog političkih razloga. Osim nastojanja industrije da sačuva do sada uhodane metode, prepreka tome su i zastarjeli međunarodni ugovori.
‘Ne mogu se sjetiti nijednog većeg medicinskog proboja proizašlog kao rezultat eksperimenata na životinjama. Pitam se koliko još milijuna životinja mora biti žrtvovano prije nego napustimo beskorisnu i barbarsku praksu eksperimentiranja na životinjama.’ – Dr. Vernon Coleman, član Kraljevskog medicinskog društva.
Imperij, Prijatelji Životinja
