EKO PROBLEMI RIJEKA I IZVORA U HRVATSKOJ I BIH

Rijeke Una, Cetina, Krka i Jadro u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini predstavljaju značajne prirodne resurse, kako zbog svoje ekološke vrijednosti, tako i zbog turizma. Međutim, i ove rijeke suočavaju se s različitim stupnjevima zagađenja i pritiska na okoliš. Evo pregleda zagađenja i mjera koje su poduzete za njihovu zaštitu:

1. Rijeka Una teče kroz Bosnu i Hercegovinu i djelomično čini granicu s Hrvatskom.
Zagađenje: Una je relativno čista rijeka, ali suočava se s prijetnjama od ilegalnih deponija otpada, kanalizacijskih ispusta i poljoprivrednih zagađenja. Osobito u ljetnim mjesecima, ilegalno odlaganje otpada u blizini manjih naselja duž toka rijeke može postati problem. U Bosni i Hercegovini, značajna zaštita dolazi kroz Nacionalni park Una, koji obuhvaća dio toka rijeke i štiti okoliš od velikih zagađenja. Postoji i nadzor nad industrijskim postrojenjima, ali sustavi za pročišćavanje otpadnih voda nisu uvijek dostatni. Turizam na Uni je važan, pa su mnogi ekološki projekti vezani uz očuvanje bioraznolikosti i poticanje održivog turizma. Postoje i inicijative za uklanjanje ilegalnih deponija uz rijeku. Izvor rijeke Une u Hrvatskoj je također ugrožen i država ne plaća zaštitarstvo na 24 sata.

2. Rijeka Cetina teče kroz Dalmaciju u Hrvatskoj, a ulijeva se u Jadransko more. Cetina je također relativno čista rijeka, no zagađenja dolaze od otpadnih voda iz naselja, poljoprivrednih gnojiva i pesticida, kao i od hidroenergetskih postrojenja koja utječu na prirodni tok rijeke. Izvor rijeke Cetine mnogim bezobzirnim turistima i okolnim ljudima služi za kupanje što je jako opasno. Država i trebala 24 sata osigurati državne zaštitare na izvorima. Također, turizam i sportske aktivnosti poput raftinga dovode do povremenih pritisaka na okoliš. Hrvatske vlasti reguliraju poljoprivredne aktivnosti u blizini Cetine kako bi smanjile unos zagađivača. Postoji i nadzor nad kanalizacijskim sustavima u manjim naseljima. HE Peruća, hidroelektrana na Cetini, izazvala je zabrinutost zbog utjecaja na ekosustav rijeke. Aktivisti se bore za bolje ekološke standarde u radu ovih postrojenja kako bi se očuvala bioraznolikost.

3. Rijeka Krka teče kroz središnju Dalmaciju u Hrvatskoj, a poznata je po Nacionalnom parku Krka i spektakularnim slapovima. Krka je pod zaštitom Nacionalnog parka, ali naselja uz rijeku i poljoprivredne aktivnosti predstavljaju prijetnju. Otpadne vode iz manjih naselja, pesticidi i gnojiva mogu negativno utjecati na kvalitetu vode, osobito izvan granica parka. Nacionalni park Krka osigurava strogu kontrolu nad zagađivačima u zaštićenom području. Turizam u parku pod strogim je nadzorom kako bi se očuvala rijeka. No također izvori nisu u zaštićenom dijelu i misterij su duboko oko planine Dinare.

4. Rijeka Jadro teče u blizini Splita i ulijeva se u Jadransko more. Jadro je poznata kao izvor pitke vode za Split i okolicu. Iako je mala rijeka, suočava se s problemima zagađenja iz urbanih područja, neadekvatnih kanalizacijskih sustava i poljoprivrednih zagađivača. Postoji i povremeno zagađenje mikroplastikom i ilegalnim deponijama u blizini izvora rijeke. Rijeka Jadro je pod strožim nadzorom jer je ključna za opskrbu vodom. Postoje projekti za pročišćavanje i zaštitu izvora rijeke, te nadzor nad industrijskim zagađenjima.Ekoakcije u Splitu i okolici redovito organiziraju čišćenje rijeke i njezinih obala, a lokalne vlasti ulažu u bolju infrastrukturu za otpadne vode kako bi smanjile pritisak na rijeku.
Projekti poput Revitalizacije izvora Jadra osmišljeni su da očuvaju prirodnu čistoću rijeke i njeno kulturno-povijesno značenje, jer je izvor Jadra povezan s antičkom poviješću Splita.

  1. Rijeka Neretva izvire u Dinaridima, na planini Jabuka, na oko 1.220 metara nadmorske visine, blizu sela Zelengora u Bosni i Hercegovini. Od izvora teče prema jugozapadu, prekrivajući ukupnu dužinu od oko 225 kilometara. Neretva teče kroz nekoliko važnih gradova i sela u BIH i Hrvatskoj: Konjic, Jablanica, Mostar, Čapljina, Metković, Opuzen i Ploče grad blizu ušća Neretve u Jadransko more. Ovdje se rijeka dijeli u nekoliko rukavaca formirajući deltu. Zagađenje Neretve je veliki problem, posebno u dijelovima Bosne i Hercegovine, gdje industrija, otpadne vode i poljoprivreda negativno utječu na kvalitetu vode. Neka od glavnih područja zagađenosti su:
  2. Industrijsko zagađenje: U industrijskim zonama duž rijeke, kao što su Konjic i Jablanica, postoji problem ispuštanja otpadnih voda iz industrijskih pogona, koji unose teške metale, kemikalije i druge štetne tvari u Neretvu.
  3. Otpadne vode: U mnogim dijelovima rijeke, posebno u ruralnim sredinama, postoji nedostatak adekvatnog sustava za pročišćavanje otpadnih voda. Zbog toga domaćinstva i poljoprivredna gospodarstva ispuštaju neobrađene otpadne vode direktno u rijeku.
  4. Poljoprivredna kontaminacija: U dolini Neretve, osobito u Hrvatskoj, intenzivna poljoprivreda doprinosi zagađenju pesticidima i kemijskim gnojivima, koji završavaju u rijeci.
  5. Divlje deponije: Uz rijeku se često mogu vidjeti nelegalne deponije otpada, posebno u ruralnim područjima. Plastika, staklo, metali i organski otpad kontaminiraju vodu i tlo.
  6. Klimatske promjene i salinizacija: U dolini Neretve dolazi do prodora morske vode zbog smanjenog dotoka slatke vode, posebno ljeti. Salinizacija ugrožava poljoprivredu, ali i kvalitetu pitke vode.

Posljedice zagađenja

Zagađenje ima ozbiljne posljedice na ekosustav rijeke i na zdravlje ljudi koji ovise o njoj. Kvaliteta vode se pogoršava, a vodeni organizmi, uključujući ribe, postaju ugroženi. Također, to ima ekonomske posljedice za ribarstvo i turizam, koji su ovisni o čistoći rijeke. Lokalni stanovnici koji koriste Neretvu za navodnjavanje suočavaju se s problemom smanjenja poljoprivrednih prinosa zbog kontaminacije tla i vode.

H.B., Foto: Facebook

Portal na hrvatskom i BiH jeziku.

Povezane vijesti

Povezane vijesti