Iza značke i službenih priopćenja: neki primaju do 1500 eura osnovicu
Što se događa iza zatvorenih vrata policijskog sustava? Koliku cijenu plaćaju ljudi koji istražuju ubojstva, nasilje, gospodarski kriminal i druga teška kaznena djela? I što se događa kada se profesionalna odgovornost, nepredvidivo radno vrijeme i stalna izloženost stresu sudare s rastućim troškovima života i brigom za vlastitu obitelj?
To su pitanja koja otvara razgovor s inspektorom kriminalističke policije s dugogodišnjim iskustvom, čiji je identitet u ovom intervjuu zaštićen.
Razgovor je obavljen na neutralnoj lokaciji, izvan njegova radnog okruženja. Sugovornik govori o profesionalnom opterećenju, financijskim problemima svoje obitelji i osjećaju da odgovornost koju policijski službenici preuzimaju nije praćena odgovarajućim vrednovanjem njihova rada.
Njegovo svjedočanstvo nije dovoljno da bi se na temelju njega donosili zaključci o cijelom policijskom sustavu. Ipak, ono otvara pitanja o kojima javnost ima pravo raspravljati: kakve uvjete rada država osigurava ljudima zaduženima za provođenje zakona i kakve posljedice dugotrajno nezadovoljstvo može imati na zadržavanje iskusnih službenika?
„Kriminalistički posao ne završava u 16 sati”
Na pitanje kako izgleda svakodnevica kriminalističkog inspektora, sugovornik opisuje posao koji se teško može odvojiti od privatnog života.
„Svaki dan je hod po rubu živaca. Kriminalistička policija nije posao koji ostavljate u uredu u 16 sati. Ti sa sobom kući nosiš ljudske tragedije, najgori društveni talog, nasilje, ubojstva, gospodarski kriminal”, kaže inspektor.
Objašnjava da se pritisak ne odnosi samo na suočavanje s teškim kaznenim djelima. Uz operativni rad dolaze odgovornost za odluke, zahtjevna dokumentacija, rokovi i mogućnost da se svaka pogreška naknadno detaljno preispituje.
„Stres je konstantan, on ti uđe pod kožu, u kosti. Svaki dan donosiš odluke koje nekome mogu uništiti ili spasiti život. A s druge strane, sustav ti sjedi na vratu – svaka, pa i najmanja administrativna pogreška se secira i gleda pod povećalom. Nema prava na loš dan, a radiš pod stalnim pritiskom.”
Takav opis rada upućuje na problem koji nadilazi broj radnih sati. Riječ je i o psihološkom opterećenju koje se može nastaviti dugo nakon završetka smjene.
Kada se tome pridruže nepredvidiva dežurstva i dugotrajni očevidi, mogućnost planiranja obiteljskog života postaje ograničena. Koliko je takvo opterećenje rašireno među kriminalističkim istražiteljima, trebalo bi utvrditi kroz šire podatke i razgovore s drugim službenicima.
Plaća do 1800 eura i troškovi koje obitelj teško podnosi
Jedan od najosjetljivijih dijelova razgovora odnosi se na primanja i troškove kućanstva.
Inspektor navodi da njegova plaća iznosi oko 1.800 eura. Istodobno opisuje obiteljsku situaciju u kojoj značajan dio prihoda odlazi na zdravstvene potrebe supruge, uzdržavanje dvoje školske djece, stambeni kredit, gorivo i režijske troškove.
„Adekvatna? Moja plaća iznosi do 1.800 eura. Nekome sa strane, tko jedva spaja kraj s krajem, to možda zvuči kao solidan novac za hrvatske prilike. Ali ajmo ogoliti realnost”, govori.
Prema njegovu iskazu, supruga ima ozbiljne zdravstvene probleme, a lijekovi i posebna medicinska prehrana koje, kako navodi, zdravstveno osiguranje ne pokriva u njegovu slučaju predstavljaju znatan mjesečni trošak.
„Imamo dvoje djece koja rastu, školarce. Dodajte tome ratu stambenog kredita, troškove za gorivo da uopće dođem na posao i obavim osnovne obiteljske obveze, te tekuće režije. Ta plaća nestane u prvih deset dana mjeseca. Živim u konstantnom, paralizirajućem financijskom stresu.”
Ovo je osobno svjedočanstvo, a ne cjelovit prikaz primanja svih policijskih službenika. Za objektivnu procjenu položaja zaposlenih u policiji potrebno je razlikovati osnovnu plaću, dodatke, radni staž, posebne uvjete rada, prekovremene sate i druge elemente obračuna. Dodaje da nekada plaća bude i 2.100 sa dežurstvima pa ga spasi na današnje stanje.
Ipak, pitanje koje inspektor postavlja ostaje važno: koliko je financijski pritisak na kućanstvo kompatibilan s poslom koji zahtijeva koncentraciju, profesionalnu neovisnost, odgovornost i dugotrajnu izloženost stresu?
Djeca odrastaju, a otac je često odsutan
Financijski problemi, prema riječima sugovornika, nisu jedini teret koji nosi kući. Jednako teško pada mu činjenica da zbog prirode posla često propušta vrijeme s obitelji.
„Zbog prirode posla, hitnih dežurstava, očevida koji traju cijelu noć, ja se nekad tjednima ne mogu minimalno posvetiti obitelji. Moja djeca odrastaju, a mene nema.”
Opisuje i drugu stranu odsutnosti: čak i kada je kod kuće, misli mu ostaju na poslu ili na obiteljskim troškovima koje mora podmiriti.
„A kad sam fizički doma, psihički sam odsutan jer razmišljam o tome kako zatvoriti financijsku konstrukciju za idući mjesec ili o slučaju koji trenutno vodim. Taj osjećaj krivnje i nemoći vas izjeda iznutra.”
Takve riječi pokazuju koliko se profesionalni pritisak može preliti na privatni život. Posao koji zahtijeva dostupnost i brze reakcije može otežati obiteljske odnose, dok financijska neizvjesnost dodatno smanjuje mogućnost oporavka od radnog dana.
„Država ima resurse, ali ih ne usmjerava tamo gdje je najkritičnije”
Inspektor smatra da država ne vrednuje dovoljno ljude koji svakodnevno obavljaju poslove povezane sa sigurnošću građana.
„Vlada definitivno ne ulaže dovoljno u ljude koji drže stupove sigurnosti ove zemlje. Naša primanja nisu ni blizu primjerena radu, opasnosti i stresu koji svakodnevno trpimo”, tvrdi.
Kritizira i raskorak između javnih poruka o gospodarskom rastu i osjećaja financijske nesigurnosti koji, prema njegovim riječima, postoji među dijelom policijskih službenika.
„Stalno slušamo priče o gospodarskom rastu i punom proračunu, a mi koji riskiramo glavu ostajemo na marginama. Država ima resurse, ima novac, ali ga ne usmjerava tamo gdje je najkritičnije.”
Njegov je zahtjev jasan: povećanje primanja i bolji uvjeti rada kako bi policija mogla zadržati iskusne profesionalce.
No za potpunu procjenu opravdanosti i opsega takvih zahtjeva nužno je usporediti aktualne platne razrede, dodatke, radno opterećenje, broj nepopunjenih radnih mjesta i podatke o odlascima iz službe. Važno je utvrditi i koje su mjere već poduzete te kakve rezultate daju.
Pitanje plaća policijskih službenika nije samo pitanje zadovoljstva zaposlenih. Ono je povezano i s dugoročnom sposobnošću sustava da privuče, osposobi i zadrži ljude potrebne za kvalitetno provođenje zakona.
Odlazak iskusnih ljudi i pitanje budućnosti policije
Na kraju razgovora inspektor upozorava na moguće posljedice ako se uvjeti rada i primanja ne poboljšaju.
„Sustav će se urušiti iznutra. Iskusni ljudi odlaze, mladi bježe nakon nekoliko godina jer vide da se od idealizma i značke ne može živjeti.”
Riječ je o njegovoj procjeni budućnosti sustava. Da bi se utvrdilo u kojoj je mjeri takav trend prisutan, potrebni su podaci o odlascima iz policije, novim zapošljavanjima, nepopunjenim radnim mjestima, fluktuaciji kadrova i razlozima zbog kojih zaposlenici napuštaju službu.
Ipak, problem koji otvara nije zanemariv. Iskusni kriminalistički istražitelji stječu znanja kroz godine rada, postupanje u složenim predmetima i poznavanje zakonskih procedura. Ako sustav izgubi takve ljude, posljedice se ne mjere samo brojem zaposlenih, nego i sposobnošću institucija da učinkovito obavljaju svoje zadatke.
Inspektor svoju zabrinutost završava upozorenjem:
„Ako država hitno ne shvati da sigurnost košta i da se njezini čuvari ne smiju ostavljati na rubu egzistencije, bojim se da ćemo vrlo brzo imati policiju koja više neće moći jamčiti sigurnost nikome u ovoj zemlji.”
Zaključujemo razgovor.
Toni Eterović
