Zašto ljeto pojačava razdražljivost, a zima tugu?
Vrijeme i raspoloženje: umišljamo li ili doista postoji povezanost?
Gotovo svatko je barem jednom rekao da ga vrijeme “ubija”, da ga kiša čini bezvoljnim ili da ga ljetne vrućine čine nervoznim. Dok se takve izjave često smatraju pretjerivanjem, suvremena psihijatrija i neuroznanost potvrđuju da promjene vremena mogu imati stvaran utjecaj na psihičko stanje, osobito kod osoba koje već imaju osjetljiviji živčani sustav.
Naš mozak nije izoliran od okoline. Količina svjetlosti, temperatura zraka, atmosferski tlak i duljina dana ne utječu samo na tijelo nego i na složene neurokemijske procese koji reguliraju raspoloženje, energiju, san i emocionalnu stabilnost.
Jedan od najpoznatijih svjetskih stručnjaka za ovu temu, dr. Norman E. Rosenthal, među prvima je znanstveno opisao povezanost između godišnjih doba i promjena raspoloženja. Njegov rad na sezonskom afektivnom poremećaju pokazao je da manjak dnevne svjetlosti kod mnogih ljudi može izazvati simptome koji nalikuju depresiji, uključujući umor, bezvoljnost, osjećaj praznine i povlačenje iz društvenog života.
Zašto mozak reagira na promjene vremena?
Ljudski organizam usklađen je s prirodnim ritmovima okoliša. Kada se promijeni količina svjetlosti ili temperatura, mijenja se i proizvodnja važnih neurotransmitera i hormona poput serotonina, melatonina i kortizola.
Serotonin ima važnu ulogu u regulaciji raspoloženja, dok melatonin upravlja ciklusima sna i budnosti. Kada se njihova ravnoteža poremeti, posljedice se mogu osjetiti kroz promjene raspoloženja, koncentracije i emocionalne stabilnosti.
Psihijatar i istraživač cirkadijalnih ritmova Thomas Wehr pokazao je da promjene duljine dana imaju izravan utjecaj na biološki sat, što može biti posebno izraženo kod osoba koje pate od depresivnih ili bipolarnih poremećaja.
Ljeto: zašto toplina ne donosi svima dobro raspoloženje?
U javnosti postoji uvjerenje da sunce automatski donosi sreću. Međutim, klinička praksa pokazuje da kod mnogih ljudi upravo ljetni mjeseci donose pojačanu emocionalnu nestabilnost.
Visoke temperature povećavaju fiziološki stres organizma. Tijelo troši više energije na regulaciju temperature, san postaje plići i isprekidan, a tolerancija na frustraciju se smanjuje. Posljedica toga može biti pojačana razdražljivost, impulzivnost i osjećaj unutarnje napetosti.
Stručnjaci već desetljećima bilježe porast agresivnih reakcija, sukoba i emocionalnih ispada tijekom ekstremnih toplinskih valova. Osobe koje pate od anksioznih poremećaja, poremećaja regulacije emocija ili bipolarnog poremećaja često upravo tijekom ljeta prijavljuju pogoršanje simptoma.
Kiša, oblačni dani i osjećaj težine
Kod velikog broja ljudi višednevno oblačno vrijeme izaziva osjećaj umora i psihičke iscrpljenosti. Nije problem sama kiša nego smanjena količina prirodne svjetlosti koja dolazi do mozga.
Kada se smanji izloženost dnevnom svjetlu, dolazi do promjena u proizvodnji serotonina. Neki ljudi postaju pospaniji, manje motivirani i emocionalno osjetljiviji.
Ipak, reakcije nisu jednake kod svih. Dok jedni osjećaju pad energije, drugi upravo tijekom kišnih dana osjećaju olakšanje. Mirnija atmosfera, niže temperature i smanjena stimulacija nekim ljudima pomažu smiriti prenadražen živčani sustav.
Zima i sezonska depresija
Najpoznatiji primjer utjecaja vremena na psihičko zdravlje jest sezonski afektivni poremećaj. Upravo je Norman E. Rosenthal svojim istraživanjima dao znanstvenu potvrdu ovom fenomenu.
Tijekom jeseni i zime mnogi ljudi osjećaju kronični umor, povećanu potrebu za snom, gubitak interesa za aktivnosti koje su ih prije veselile te osjećaj emocionalne težine.
Kod osjetljivijih osoba simptomi mogu biti toliko izraženi da zadovoljavaju kriterije za depresivni poremećaj. Upravo zbog toga svjetlosna terapija danas predstavlja jednu od najčešće preporučivanih metoda za ublažavanje sezonskih simptoma.
Nagle vremenske promjene i psihička labilnost
Mnogi ljudi tvrde da osjećaju promjenu vremena prije nego što meteorolozi objave prognozu. Iako to zvuči neobično, istraživanja pokazuju da nagle promjene atmosferskog tlaka, temperature i vlage zraka mogu pojačati fizičke i psihičke simptome.
Osobe sklone migrenama često prijavljuju glavobolje prije oluja. Kod drugih se pojavljuju pojačana tjeskoba, unutarnji nemir ili osjećaj da su emocionalno “na rubu”.
Ovakve reakcije posebno su izražene kod ljudi koji imaju osjetljiv živčani sustav.
Trauma i vremenska osjetljivost
Gabor Maté često naglašava da trauma ne mijenja samo psihološko iskustvo osobe nego i način funkcioniranja živčanog sustava.
Prema njegovim opažanjima, ljudi koji su prošli dugotrajni stres, emocionalne traume ili teške životne okolnosti često razvijaju povećanu osjetljivost na vanjske podražaje. To uključuje buku, svjetlost, temperaturne promjene, ali i vremenske oscilacije.
Takav živčani sustav stalno je u stanju povećane pripravnosti, zbog čega promjene koje drugi jedva primjećuju mogu izazvati snažnije emocionalne reakcije.
Postoji li obrazac?
Iako svaka osoba reagira drugačije, određeni obrasci ipak postoje.
Ljetne vrućine češće su povezane s razdražljivošću, impulzivnošću i nesanicom. Dugotrajni oblačni dani češće donose umor i pad motivacije. Zimski manjak svjetlosti povezuje se s depresivnim simptomima, dok nagle promjene vremena mogu povećati tjeskobu i unutarnju napetost.
Važno je razumjeti da to nije znak slabosti niti umišljanja. Riječ je o složenoj interakciji između mozga, hormona i okoliša.
Dakle….
Vrijeme možda ne određuje naše raspoloženje, ali ga može snažno oblikovati. Promjene svjetlosti, temperature i atmosferskih uvjeta djeluju na živčani sustav mnogo više nego što se nekada vjerovalo.
Istraživanja stručnjaka poput Norman E. Rosenthal, Thomas Wehr i Gabor Maté pokazuju da psihičko zdravlje nije odvojeno od prirodnih ritmova koji nas okružuju.
Što bolje upoznamo vlastite reakcije na vremenske promjene, lakše ćemo razlikovati prolazne oscilacije raspoloženja od simptoma koji zahtijevaju dodatnu pažnju i stručnu podršku.
Pripremio Toni Eterović
