Ruski predsjednik Vladimir Putin prvi je put javno priznao ono što su brojni vojni analitičari mjesecima tvrdili – ukrajinski napadi duboko unutar Rusije ostavljaju posljedice na gospodarstvo, energetiku i svakodnevni život građana. Iako Kremlj i dalje tvrdi da će ostvariti svoje ratne ciljeve, sama činjenica da Putin govori o šteti pokazuje da se rat sve više pretvara u iscrpljujući sukob za obje strane.
Putin priznao ekonomsku štetu
Govoreći sredinom lipnja, Putin je izjavio da ukrajinski napadi nastoje „stvoriti podjele u ruskom društvu“ i nanijeti ekonomsku štetu Rusiji. Istodobno je priznao da takva šteta postoji, premda tvrdi da se posljedice brzo saniraju.
To je značajan odmak od ranijih izjava u kojima je rusko vodstvo gotovo u potpunosti umanjivalo učinak ukrajinskih operacija na ruskom teritoriju. Posljednjih mjeseci ukrajinske bespilotne letjelice i rakete sve češće gađaju rafinerije, skladišta goriva, vojne objekte i logističke centre stotinama kilometara od bojišnice.
Rat više nije daleko od Moskve
Jedna od najvećih promjena u odnosu na početak rata jest činjenica da se posljedice sukoba sve više osjećaju unutar same Rusije. Napadi na naftnu infrastrukturu, vojne baze i prometna čvorišta doveli su do poremećaja u opskrbi gorivom, prekida rada pojedinih objekata i pojačanih sigurnosnih mjera.
Nedavni napadi na strateške energetske objekte pokazali su da Ukrajina može dosegnuti ciljeve duboko na ruskom teritoriju, zbog čega je Putin više puta zatražio dodatno jačanje protuzračne obrane.
Rusija nije pred slomom, ali troškovi rastu
Unatoč priznanjima o šteti, Rusija i dalje raspolaže golemim vojnim i gospodarskim resursima. Zemlja ima jednu od najvećih vojnih industrija na svijetu, značajne energetske prihode i mogućnost nastavka mobilizacije ljudstva. Međutim, rat koji traje već više od četiri godine stvara sve veći financijski teret.
Stručnjaci upozoravaju da su visoke kamatne stope, inflacija, manjak radne snage i rast vojnih troškova počeli stvarati ozbiljan pritisak na rusko gospodarstvo. Čak su i pojedini ruski dužnosnici posljednjih mjeseci upozoravali na rizike usporavanja gospodarskog rasta i moguće financijske poteškoće.
Nova strategija iscrpljivanja
Ukrajinska strategija posljednjih mjeseci sve se više temelji na napadima na infrastrukturu koja financira i opskrbljuje ruski ratni stroj. Meta nisu samo vojne baze, već i energetski objekti, skladišta goriva te industrijska postrojenja povezana s proizvodnjom oružja.
Cilj takvih operacija nije samo fizička šteta, nego i povećanje troškova rata za Moskvu. Svaki uspješan napad prisiljava Rusiju na dodatna ulaganja u obranu, zaštitu infrastrukture i popravke oštećenih objekata.
Rat ulazi u fazu iscrpljivanja
Putinovo priznanje da ukrajinski napadi štete ruskom gospodarstvu možda neće promijeniti tijek rata preko noći, ali predstavlja važan signal. Nakon godina poruka o potpunoj kontroli situacije, Kremlj sada otvoreno govori o problemima koje stvaraju ukrajinski udari.
To ne znači da je Rusija pred kolapsom, ali pokazuje da rat postaje sve skuplji, složeniji i iscrpljujući za obje strane. Upravo zato mnogi analitičari smatraju da se sukob sve manje odlučuje na samoj bojišnici, a sve više kroz ekonomsku izdržljivost, industrijsku proizvodnju i sposobnost podnošenja dugotrajnog pritiska.
Imperij
