Utemeljitelj FBI John Edgard Hoover bio je strah i trepet Amerike cijeli svoj život. Bio je u tajnoj vezi sa Clyde Tolsonom, njegovim dugogodišnjim zamjenikom i bliskim prijateljem. Edgar je bio izuzetan agent za gušenja revolucija, mafije, političara te postavljanja. Zlorabio je moć jer je postala veća od ijednog državnika.
HOOVER SE BOJAO DIJAGNOZE JER SE U AMERICI POD TRUMANOM PROGONILO HOMOSEKSUALCE 1952.
Svačiju intimu je imao u šaci ali za njegovu su znali osoblje FBI i majka mu. Hoover je bio vođa FBI-a u vrijeme kada je homoseksualnost bila kriminalizirana i stigmatizirana u SAD-u.Njegova agencija je vodila nadzor i progon ljudi zbog sumnje na homoseksualno i biseksualno ponašanje, posebno u federalnim službama. Ovo je dio tzv. “Lavender Scare” (1950-ih), kada su tisuće američkih državnih službenika otpustili ili marginalizirali zbog sumnje na homoseksualnost. Kako je to mogao učiniti baš on koji je također ostvario ljubav sa svojim životnim suputnikom?
Istovremeno, on je kontrolirao i progonio iste osobne stvari kod drugih, što se danas smatra hipokrizijom i zloupotrebom moći. Biografi poput Curt Gentryja (J. Edgar Hoover: The Man and the Secrets) i Curt Kinsea (Secret Man: The Story of J. Edgar Hoover) spominju njegovu blisku vezu s Tolsonom. Struka za to koristi pojam “internalizirana homofobija” (engl. internalized homophobia).
Što je internalizirana homofobija? To je pojava kada osoba koja je homoseksualna ili biseksualna usvaja negativne stavove i predrasude o homoseksualnosti koje vladaju u društvu. Rezultat je da mrze ili kritiziraju samu sebe ili druge homoseksualce, ponekad na vrlo intenzivan i destruktivan način. Ukratko internalizirana homofobija je: kritika ili omalovažavanje drugih LGBT osoba, poricanje vlastite seksualnosti, emocionalna patnja, depresija, tjeskoba, ponekad se očituje kroz agresivno ili homofobno ponašanje prema drugima.
No Hoover nije bio potpuno kriv i navodno se mnogima kajao za te greške, mrzio je sebe i bojao se psihijatrijske klasifikacije. Tražio je kako da spasi odane agente. U SAD-u je ključnu ulogu imala American Psychiatric Association. 1952. APA objavljuje prvi DSM-I (Dijagnostički i statistički priručnik). Homoseksualnost se klasificira kao „sociopatski poremećaj ličnosti“. Time dobiva službeni medicinski pečat bolesti. Ta ideja nije nastala u SAD-u, nego potječe iz europske psihijatrije 19. stoljeća, ali ju je DSM učinio institucionalno obvezujućom u Americi. APA je 1973. uklonila homoseksualnost iz DSM-a.
TRUMAN JE HOMOSEKSUALCE OZNAČIO BOLESNIM SLABIĆIMA I NELOJALNIMA.
Ključni politički trenutak dolazi 1947. za vrijeme predsjednika Harry S. Truman. Uvodi se program „provjere lojalnosti“ Homoseksualnost se definira kao:moralna slabost, rizik od ucjene, prijetnja nacionalnoj sigurnosti. Time homoseksualci postaju nepoželjni u saveznoj službi, iako nisu počinili kazneno djelo. Edgar je već bio šef FBI ali se nije usudio suprostaviti Trumanu kako nebi otkrio sebe. Ipak je Hoovera postavio prijašnji predsjednik Franklin D. Roosevelt.
U to vrijeme u Americi se raširilo se mišljenje da su homoseksualci slabići ali i mentalni bolesnici. Hoover je smatrao da se mora dokazati suprotnim. Lavender Scare (doslovno: „Lavandina panika“) bio je državno poticani progon homoseksualaca u SAD-u, koji je trajao otprilike od kasnih 1940-ih do ranih 1960-ih. Truman je svuda tražio da ih FBI potjera sa posla.
Odnos između Trumana i Hoovera bio je napet, nepovjerljiv i ambivalentan. Truman nije volio Hoovera.To je bio odnos prisilne suradnje, a ne savezništva. Truman je privatno (i kasnije javno) upozoravao da se FBI pod Hooverom pretvara u političku policiju i instituciju bez demokratske kontrole. Godine 1945. zapisao je da FBI ide u smjeru „tajne policije s neograničenom moći“. Hoover je selektivno dijelio informacije, zadržavao kompromitirajuće dosjee o političarima, koristio strah od komunizma kako bi jačao vlastitu poziciju. Truman je bio svjestan da Hoover ima prljave dosjee i o njemu, što je dodatno poticalo nepovjerenje.
RAT TRUMANA I HOOVERA, PORAZIO JE IPAK TRUMANA
Truman nije želio da FBI vodi vanjsku obavještajnu djelatnost zato 1947. podržava osnivanje CIA. To je bio izravni udarac Hooveru, koji je želio zadržati monopol nad obavještajnim radom. Hoover je bio iznimno popularan u javnosti zbog suzbijanja komunizma. Smjena Trumana bi izgledala kao „mekoća prema komunizmu“. Republikanci bi to iskoristili protiv Trumana. Hoover je imao podršku Kongresa, kontrolirao tok „sigurnosnih“ informacija znao kako preživjeti promjene administracija.
Truman je zaključio da bi njegovim uklanjanjem mogao izazvati politički kaos. Hoover je pričao sa većinom kongresnika iznijevši im njihove tajne, te time poručio da Truman želi doći do toga a da to čuva samo on kako se njihova privatnost nikada ne bi saznala. Također je istakao da Truman ga želi smjeniti i da to moraju spriječiti i iznio im kopije djela njegovih tajnih dosjea. Smatra se da je Hoover zavadio Trumana sa kongresom, ali mu i narušio medijsku reputaciju, što je navelo Trumana da odustane od politike, a Hoover je još 19 godina bio šef FBI.
Pripremio Toni Eterović
