Kao izravan rezultat različitih ljudskih djelatnosti danas u upotrebi cirkulira više od tisuću vrsta pesticida. Oni se najčešće upotrebljavaju kod zaštite biljaka, čuvanja hrane u skladištima, suzbijanja glodavaca i drugih štetočina te kod sličnih aktivnosti.
Zabrinjava podatak da je kontinuirana upotreba pesticida dovela do razvijanja otpornosti biljnog i životinjskog svijeta, a posljedica toga jest korištenje ovih spojeva u sve većim količinama. To rezultira time da izvor pesticida u površinskim vodama primarno potječe od ispiranja poljoprivrednih površina. Nakon tretiranja poljoprivrednih kultura i kišnog vremena, pesticidi se očituju kao potencijalni izvor onečišćenja i podzemnih voda.
Pesticidi su sintetski proizvedeni kemijski proizvodi, a prema klasifikaciji se ubrajaju u otrove. Osim što su štetni za korov, glodavce i insekte, pojedine vrste su i dokazano kancerogene za ljude. Mogu povećati rizik za razvoj autizma, uzrokovati oštećenje unutrašnjih organa (bubrega, pluća i jetre) i ometati normalno lučenje endokrinih hormona. Zbog toga su određeni pesticidi zabranjeni za upotrebu, kao na primjer: DDT (diklor-difenil-trihloretan), endrin, klorpirifos, diklorvos, lindan i brojni drugi.
Redovne analize su pokazale da je u manjem broju uzoraka utvrđena prisutnost pojedinih ispitivanih spojeva u vrlo niskim koncentracijama te iste variraju u granicama dozvoljenih vrijednosti. U Institutu za vode Josip Juraj Strossmayer provodi se analiza više od 200 uzoraka mjesečno. Tijekom proljetnih sjetvi potvrđena je pojava niskih koncentracija klorpirifosa u rijekama, i DDT-a u tragovima kao posljedica obilnih kiša, i ispiranja tla i sedimenta. U najvećem broju uzoraka nije utvrđena prisutnost pesticida što upućuje na dobro stanje voda, što se tiče ovih opasnih spojeva. Institut za vode Josip Juraj Strossmayer, kroz obvezno praćenje ciljanih parametara, u značajnoj mjeri također doprinosi očuvanju zdravstveno ispravnih vodnih rezervi.
AJ, izvor slike: Pixabay
