U Hrvatskoj je ilegalna gradnja vila, kuća i bazena postale ozbiljan problem, posebno na atraktivnim područjima uz obalu i na otocima. Samo uz more od Istre, Kvarnera do Dalmacije broji se oko 100.000 koji čekaju bagere, koje građevinska inspekcija Državnog inspektorata tek nabavlja ali nije raspoređeno. Zapravo građevinskih i turističkih inspektora bi trebalo biti minimalno 1000 zaposlenih u Hrvatskoj, ako je pazite sada – oko 900.000 ilegalnih objekata od vlade tadašnjeg premijera Zorana Milanovića nezakonito izgrađenih objekata on legalizirao uplatama 2012. Započeo je ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak, njegova zamjenica Anka Mrak Taritaš usvojila i nastavila kao ministrica provoditi u djelo do 2016. Dolaskom nove vlade Plenkovića na snagu stupa ministar Lovro Kušćević koji je u resornom odjelu do 2019, kada zbog skandala i optužbi biva razriješen dok ne rasvjetle optužbe. Nakon toga pobjeđuje Andrej Plenković ali stavlja na mjesto ministra Branka Bačića koji donosi odluke da se neće tolerirati više bespravna gradnja i nepoštivanje zakonskih procedura. Također veliko opterećenje je leglo na leđa i glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića koji je nasljedio nered i kaos.
BESKRUPULOZNO UZURPIRANJE I UNIŠTAVANJE PRIRODE I OKOLIŠA SNIMILA JE EU, GRAĐANSKI AKTIVISTI I NOVINARI TE PODIGLI SVIJEST O ZAKAZIVANJU INSTITUCIJA. U UREĐENOJ ZEMLJI SVI KOJI SU DOZVOLILI PROPUSTE BILI BI KAZNENO GONJENI A ZAPOSLENI NADOBUDNI IDEALISTI KOJI SE ITEKAKO OTIMAJU NAKON FAKULTETA DA RADE NA ODGOVORNIM MJESTIMA
Zahtjevi su se podnosili županijama odnosno gradovima, tj. njihovim upravnim odjelima koji obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje na području na kojem se nezakonita gradnja nalazila, a zaprimali su se do 30. 06. 2013. godine. Na cjelokupnom području Republike Hrvatske u tom je periodu zaprimljeno 826.946 zahtjeva za ozakonjenje. Drugi val podnošenja zahtjeva za ozakonjenje započeo je početkom srpnja 2017. godine, a zahtjevi su se mogli podnijeti do 2018. godine u vladi Andreja Plenkovića. No premijer Plenković i ministar izgradnje Branko Bačić su upozoreni od medija, aktivista, slobodnih građana, nekorumpiranih inspektora i EU nadzora, da stanje u državi naročito na obali postaje “Divlji zapad”. U mnogim popularnim turističkim mjestima savim je izgledno da su institutcije zakazale i da bi bolje novo uposleni studenti uveli red u inspekcijske i bagerske poslove.
POPIS 30 GRADOVA I MJESTA NA METI BAGERA DRŽVNOG INSPEKTORATA DOLJE U DALMACIJI, KVARNERU I ISTRI.
Bespravna gradnja u priobalnim područjima Hrvatske, uključujući Dalmaciju, Istru i Kvarner, ozbiljno ugrožava prirodu i pomorsko dobro, posebno u atraktivnim turističkim lokacijama.
Dalmacija
Na ovom području raste broj ilegalnih vila i apartmana, posebno u turistički popularnim gradovima kao što su Split, Šibenik, Makarska, Zadar i Trogir. Ova nelegalna gradnja često uništava zaštićene obalne i šumske dijelove. Grad Zadar bilježi visoku razinu nelegalnih objekata na obali, dok Split ima veliki problem sa zgradama u zaštićenim dijelovima blizu Dioklecijanove palače. U Trogiru i Šibeniku, bespravna gradnja u obalnim zonama također ometa lokalni ekosistem i javni prostor. Otoci Brač, Hvar, Šolta, Vis, Murter, Pag, Rab, Vir opasno se devastiraju.
Istra
Istra, s oko 50.000 bespravnih objekata, jedno je od najteže pogođenih područja. U Vodnjanu su se, primjerice, do 2024. godine rušili objekti u Mandriolu i Proštini. Grad Vodnjan aktivno podnosi prijave protiv nelegalnih graditelja, nastojeći vratiti devastirane lokacije u prvobitno stanje. Istra bilježi i ilegalnu gradnju u Premanturi, posebice u Parku prirode Kamenjak, gdje građani pokreću inicijative za uklanjanje objekata izgrađenih u zaštićenim zonama.
Kvarner
Na Kvarneru, posebno u okolici Opatije, Rijeke i na otoku Krku, bespravna gradnja ugrožava zaštićene obalne zone. Veliki broj ilegalnih apartmana i vila gradi se blizu mora, bez poštovanja lokalnih propisa. Otoci Cres i Lošinj suočavaju se sa sličnim problemima, gdje su mnogi objekti sagrađeni bez dozvole i koriste se u komercijalne svrhe, posebno za turizam.
Lokalne vlasti i građevinska inspekcija teško izlaze na kraj s ovom devastacijom, unatoč pokušajima provođenja zakona i rušenja bespravnih objekata. Poteškoće u suzbijanju bespravne gradnje povezane su s nedovoljno učinkovitom provedbom zakona, sporim birokratskim procesima i otporom vlasnika ilegalnih objekata. Jedan od inspektora nam je rekao da treba odriješiti ruke inspektorima i uz kazne krenuti u potpuna rušenja, jer ispada nepravedno da netko medijski dobiva veći prioritet od svih ostalih koji niti ne izađu u medije.
Evo popis od 30 gradova i općina u Hrvatskoj koje se suočavaju s problemom bespravne gradnje, posebno na pomorskom dobru i zaštićenim prirodnim područjima:
Dalmacija
1. Split – brojni slučajevi u zaštićenim zonama blizu obale i u blizini Dioklecijanove palače.
2. Zadar – visoka koncentracija bespravnih objekata uz more.
3. Trogir – ilegalna gradnja u povijesnim i zaštićenim zonama.
4. Šibenik – problemi u zaštićenim obalnim područjima i na okolnim otocima.
5. Makarska – rast broja apartmana i vila u nelegalnim zonama.
6. Omiš – bespravna gradnja u prirodnim i obalnim zonama.
7. Rogoznica – gradnja na pomorskom dobru, često bez dozvola.
8. Kaštela – povijesno i turistički atraktivno područje s brojnim ilegalnim objektima.
9. Podgora – bespravne kuće i apartmani uz obalu.
10. Vodice – česti slučajevi gradnje bez dozvola blizu obale.
11. Sinj – bespravna gradnja u ruralnim i zaštićenim područjima.
12. Primošten – ilegalna gradnja na pomorskom dobru i oko zaštićenih zona.
13. Biograd na Moru – gradnja na obalnim parcelama bez potrebnih dozvola.
14. Pag – ilegalna izgradnja u turističkim zonama i na obali.
15. Brač, Hvar, Vis, Šolta, Čiovo- nekontrolirana gradnja uz more bez dozvola.
Istra
16. Vodnjan – intenzivne mjere protiv bespravne gradnje u zonama poput Mandriola i Proštine.
17. Pula – brojni objekti u turističkim zonama bez dozvola.
18. Medulin – ilegalne vile i apartmani u zaštićenim obalnim zonama.
19. Poreč – obalni dio sa značajnim brojem bespravnih objekata.
20. Umag – nekontrolirana gradnja u obalnim zonama.
21. Rovinj – ilegalna gradnja u povijesnim i prirodnim zaštićenim zonama.
22. Premantura – građanska inicijativa u borbi protiv gradnje u Parku prirode Kamenjak.
23. Labin – bespravne građevine u turistički atraktivnim zonama.
24. Fažana – problemi s ilegalnim objektima blizu mora.
25. Novigrad – gradnja bez dozvola u atraktivnim obalnim dijelovima.
Kvarner
26. Opatija – vila i apartmana izgrađenih bez dozvola uz obalu.
27. Rijeka – ilegalna gradnja u urbanim i obalnim dijelovima grada.
28. Krk – otok s brojnim slučajevima bespravne gradnje u turističkim zonama.
29. Cres – ilegalne vile u zaštićenim dijelovima otoka.
30. Lošinj – gradnja bez dozvola u prirodnim i turističkim područjima.
Ove lokacije prikazuju samo dio širih problema devastacije prirode i pomorskog dobra u Hrvatskoj. U konačnici, situacija s bespravnom gradnjom je kompleksan problem koji zahtijeva suradnju lokalnih i državnih institucija, veću transparentnost, bolju inspekcijsku kontrolu i strože sankcije, kao i kontinuiranu edukaciju građana o važnosti poštivanja zakona o gradnji i prostornim planovima.
Imperij tim
