Iako je poznato da su jako hranjive i da pomažu u podizanju imunološkog sistema, nova otkrića vezana za utjecaj gljiva na zdravlje čovjeka su pokazala da mogu biti i odličan suborac u borbi protiv gripe.
Naime, istraživanja koja su provedena na Univerzitetu u Massachusettsu, otkrila su da gljive sa bijelim stručkom potpomažu imunološkom sistemu.
Osim toga gljive mogu unaprijediti nivo proteina zvanog citokin, koji je inače bitan u borbi organizma protiv virusnih infekcija i tumora.
Prilikom objave ovih rezultata bilo je posebno istaknuto kako sve od navedenog pomaže u borbi protiv gripe, koja inače predstavlja globalni problem.
S pravim načinom korištenja, gljivama bi se mogla pojačati linija odbrane od virusa.
Male je kalorijske vrijednosti i niskog udjela masti te bogata proteinima, vitaminima i mineralima. Najvećim dijelom gljiva se sastoji od vode, baš kao i povrće. U svježem stanju sadržava oko 5% bjelančevina, kao i visoki udjel dijetalnih vlakana. Gljive sadrže i mnoge antioksidativne tvari i minerale poput selena, cinka i mangana, što im daje odlična antioksidativna svojstva.
Osim gljiva koje se uzgajaju za prodaju, poput šampinjona, shiitakeaili bukovača, na tanjuru se u određeno doba godine mogu naći i šumske gljive, koje su, kada se pravilno pripreme, prava gurmanska delicija. Prije nego što krenemo u šumu, pogotovo ako nemamo iskustva, preporuka je proći edukaciju u gljivarskim društvima u kojima će nas, prije svega, uputiti kakvu opremu treba nabaviti i na koji se način treba ponašati u šumi prilikom berbe gljiva.
Važna pravila prilikom branja
– Biljke koje nisu 100 posto identificirane zabranjeno je konzumirati.
– Ako se beru nepoznate gljive radi provjere, obavezno treba ubrati i korijen.
– Bolesne i stare gljive nikada se ne beru.
– Gljive je najbolje jesti istoga dana kad ste ih ubrali jer se brzo kvare.
– Ako ste novi u berbi gljiva, najbolje je da ih ne idete brati sami.
– Gljive se beru tako da se lagano uvrne stručak prvo u jednu pa u drugu stranu i onda se gljiva oprezno izvadi pazeći da se ne unište hife, odnosno bijeli končići koji su vezani za gljivu.
U Hrvatskoj imamo veliki broj gljiva koje možemo naći i sami u šumama.
VELIKA SUNČANICA
Sunčanica raste najčešće u bjelogoričnim šumama, po rubovima šuma i po livadama ljeti i u jesen. Zbog svoje veličine uočljiva je na velikoj udaljenosti. Jestiv je samo klobuk koji je, kada je sasvim mlad, okruglog oblika s uočljivim ispupčenjem, smeđe boje. Najbolja je pohana ili pržena, a kuhanjem se brzo raspadne.
TURČIN
Poznatiji u narodu pod imenom dedek, jestiva je gljiva iz roda Leccinum s karakterističnim narančastocrvenim klobukom. Raste uz topole, ali često se nalazi i uz breze i hrastove te spada u porodicu vrganja, iako su manji od njih. Bitno je znati da im stručak nije jestiv jer je pretvrd, ali su inače jako ukusne. Turčin je odlična jestiva gljiva koja se može pripremati na razne načine.
VRGANJ
Vrganj pripada rodu gljiva naziva Boletus, a radi se o vrlo prepoznatljivoj gljivi koja raste u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama. Najčešće se bere u jesen, kada je vrijeme još toplo i ima puno oborina. Najpoznatiji su ljetni vrganj, borov, hajdinski i šiljatonogi vrganj. Klobuk vrganja je smeđe boje koja sazrijevanjem prelazi iz svijetlosmeđe u kestenjastu smeđu boju. Stabljika je debela, a meso je bijele boje i čvrste strukture, no sazrijevanjem omekša. U kulinarstvu se može koristiti u juhama, varivu, gulašu i jelima sa žlicom, ali i u jednostavnijoj varijanti s jajima.
CRNA TRUBA
Svojim izgledom podsjećaju na glazbeni instrument u obliku lijevka, a njezina crna boja zaradila joj je i mračnija imena poput mrtvačke ili mrke trube. Trubača je aromatična gljiva, zbog čega je u Francuskoj još zovu tartufom za siromahe. Izgleda kao šuplja trubica, visine do 12 cm, s krpastim krajevima, dok je plodno tijelo tanko, mesnato i nepravilna oboda. Može se naći u bjelogoričnim šumama, uglavnom u jesen, i raste razbacano na vlažnom i blatnom tlu.
Pripremila: I.B., foto: Facebook
