Skačući sa stijene na stijenu na stijenu preko potoka formiranog na austrijskom ledenjaku Jamtal, znanstvenica Andrea Fischer brine se da će dragocjeni znanstveni podaci biti nepovratno izgubljeni jer se snijeg i led tope brže nego ikada.
Nisam mogao zamisliti da će se ikada tako dramatično otopiti kao ovog ljeta… Naša se ‘arhiva’ otapa, kaže glaciolog.
Fischer, zamjenik ravnatelja Instituta za interdisciplinarno istraživanje planina pri Austrijskoj akademiji znanosti, proveo je više od 20 godina istražujući Jamtal i četiri druga alpska ledenjaka na najvišim vrhovima Austrije tražeći najstarija područja leda.
Za znanstvenike koji žele rekonstruirati Zemljinu klimu u dalekoj prošlosti, takve su ledene formacije jedinstvena vremenska kapsula koja se proteže tisućama godina unatrag.
Ledenjaci sadrže neprocjenjivu riznicu podataka – dok su rasli, led je zahvatio grančice i lišće, koje se sada može datirati ugljikom, objašnjava Fischer.
Na temelju starosti takvog materijala i dubine na kojoj je pronađen, znanstvenici mogu zaključiti kada je led rastao tijekom hladnijih razdoblja ili kada su ga topliji uvjeti uzrokovali topljenje.
Ali sada se ledenjaci ubrzano tope – uključujući i onaj u udaljenoj i uskoj dolini Jamtal, nedaleko od mjesta gdje su turisti 1990-ih pronašli zapanjujuće očuvanu 5300 godina staru mumiju Oetzija, Ledenog čovjeka.
Temperature u najvišim europskim planinama porasle su za gotovo dva stupnja Celzijusa u posljednjih 120 godina — što je gotovo dvostruko više od globalnog prosjeka, prema Međunarodnoj komisiji za zaštitu Alpa.
Otprilike 4000 ledenjaka u Alpama od tada su postali jedan od najočitijih znakova globalnog zatopljenja.
S.K., phys.org., foto: pixabay
