Utjecaj tankog mikroba na okolinu čisti otrovne sulfide i metan
Mali motorni čamac sidri se usred zaljeva Chesapeake. Krikovi ptica koje zimuju napadaju pet članova posade broda, svi odjeveni u jarko narančasta odijela za plovidbu. Jedan od članova posade polako izvlači konop iz vode kako bi izvukao plastičnu cijev, otprilike duljine ruke osobe i ispunjenu muljem s dna zaljeva. Dok se cijev vuče na brod, smrad pokvarenih jaja ispunjava zrak.
“Blato zaljeva Chesapeake je smrdljivo”, kaže Sairah Malkin, biogeokemičarka u Centru za okolišne znanosti Sveučilišta Maryland u Cambridgeu, koja je na brodu. Miris dolazi od sumpornih kemikalija koje se nazivaju sulfidi unutar blata. Prilično su otrovni, objašnjava Malkin.
Malkin i njezin tim odlaze u zaljev svakih nekoliko mjeseci kako bi uzorkovali smrdljivo blato i pratili obilje vijugavih stanovnika blata zvanih kabelske bakterije.
Mikrobi su žive žice: njihova nitasta tijela — tanja od ljudske dlake — mogu kanalizirati električnu energiju. Bakterije kabela koriste tu snagu za kemijsko ponovno ožičenje svoje okoline.
Dok neki mikrobi u tom području proizvode sulfide, kabelske bakterije uklanjaju te kemikalije i sprječavaju njihovo širenje u vodeni stupac. Upravljajući sulfidima, kabelske bakterije mogu zaštititi ribe, rakove i druge vodene organizme od “otrovne noćne more”, kaže Filip Meysman, biogeokemičar sa Sveučilišta u Antwerpenu u Belgiji. “Oni su poput anđela čuvara u ovim obalnim ekosustavima.”
Sada znanstvenici proučavaju kako bi ove žive električne niti mogle biti dobre na druge načine. Laboratorijski pokusi pokazuju da kabelske bakterije mogu podržati druge mikrobe koji konzumiraju sirovu naftu, pa istraživači istražuju kako potaknuti rast bakterija kako bi pomogli u čišćenju izlijevanja nafte.
Štoviše, istraživači su pokazali da kabelske bakterije mogu pomoći u smanjenju emisija snažnog stakleničkog plina – metana – u atmosferu.
S.K., sciencenews.org., foto: pixabay
