Jedan od novijih trendova kojima se mnogi priklanjaju jest posjedovanje vrta s divljim cvijećem kojim se stvara prirodan i “divlji” pogled unutar vrta.
Divlje cvijeće ili wildflowers jest cvijeće koje raste u prirodi bez ljudske intervencije. U nastavku slijede upute kako izraditi vlastiti vrt s divljim cvijećem.
Postoje različite vrste vrtova s divljim cvijećem, što uključuje proširenje cvjetnih trava, alpske livade, polja žitarica, močvare ili šumske vrtove. Ukoliko želite stvoriti cvjetnu livadu u vlastitom domu, prvi korak koji trebate učiniti jest odabrati odgovarajuće mjesto. Zatim je potrebno pažljivo procijeniti klimatske uvjete, vrstu tla, odvodnju, stupanj izloženosti vjetru, suncu ili hladu, kao i druga slična obilježja. Uvjeti okoline presudni su faktor koji utječe na izbor biljaka koje je moguće uzgajati, a isto tako utječe i na vrstu vrta koji se može izraditi. Na sunčanom mjestu te na dobro isušenom tlu možete posaditi livadu s divljim cvijećem kao što su eskabiosa ili kravlji jezik (Knautia arvensis), galija (Galium verum), makovi (Papaver) i cornflower (Centaurea cyanus). Izloženije mjesto idealno je za alpsku livadu, s kratkom travom i niskim biljkama kao što su Gentiana acaulis i S oldanella montana, koje će dobro podnositi vjetar. S druge strane, mokre ili močvarne kutove moguće je koristiti za biljke kao što je Filipendula ulmaria.
Promatranje lokalne flore omogućuje kvalitetniju procjenu o tome koja vrsta cvijeća će rasti. Pritom je potrebno naglasiti da se biljke ne bi smjele uzimati iz njihovog prirodnog okoliša, a određene autohtone vrste također se mogu uključiti u cvjetanje livada.
Za divlji vrt preporuča se sadnja biljaka koje će sigurno cvjetati u proljeće. Pašnjaci sa cvjetovima najljepši su tijekom ljeta, ali cvijeće počinje cvjetati u proljeće, s narcisima (Narcissus pseudonarcissus), i konačno do jeseni, sa šafranima (Colchicum autumnale i speciosus Crocus). Silvestski vrtovi uspješno se razvijaju u siromašnim tlima iz mješavina sjemenki trave kao što su agrostidae (Agrostis) i vlasulja (Festuca), koje ne utapaju druge cvjetnice. Ostali karakteristični cvjetovi za ovu vrstu vrta stvaraju višegodišnje biljke kao što su crotonella fior di cuculo (Lychnis floscuculi) i aglomerirano zvono (Campanula glomerata). U nastavku su prikazani nužni koraci u izradi vrta s divljim cvijećem.
1. Sjetva
– Prvo je potrebno eliminirati višegodišnje korove kao što su rimski (Rumex) i maslačak (Taraxacum officinale) koristeći kemijske herbicide.
– Uklonite grudice trave i površinski sloj plodnog tla po čitavom području.
Na početku jeseni ili proljeća sjemenu smjesu (pomiješanu s pijeskom, kako bi se bolje rasporedila u tlo) potrebno je posijati oko 4 g / m2 ili prema dozama koje su navedene u pakiranju. Ukoliko želite zasaditi divlje cvijeće u postojećem dijelu vrta poput, npr.voćnjaka, prvo je potrebno smanjiti plodnost tla za jednu ili dvije godine redovitim rezanjem, kao i uklanjanjem posječene trave. Tada trebate posaditi višegodišnje biljke koje se uzgajaju u loncima.
2. Održavanje
Tijekom prve godine trave zahtijevaju održavanje na visini od otprilike 58 cm, čime se svaki put uklanja posječena trava u svrhu održavanja plodnog tla na niskoj razini. Višegodišnji korovi trebali bi biti u potpunosti iskorijenjeni. U prvoj godini ne treba očekivati rast cvijeća. Nadalje, tijekom sljedećih godina, područja cvjetanja potrebno je rezati na oko 8 cm. Travu bi trebalo rezati svaka 3 tjedna ili barem jednom tijekom kasnog ljeta. Vrtove koji cvatu tijekom ljeta potrebno je rezati do kraja proljeća te ih nakon toga ne bi trebalo rezati do početka jeseni.
Andrea Jakovčević, foto: Pixabay
