“Priroda je bila posvuda oko nas. Bilo je mnogo životinja. Mogli bismo ići na duga putovanja, putovati zemljom. Ništa nas nije spriječilo. Šuma je bila velika”, kaže brazilski vođa i ekolog.
Više od pola stoljeća kasnije izgubljena je petina te šume. Područja koja su nekoć bila udaljena i netaknuta sada su ispresijecana cestama i farmama, a zemlja koju Raonijevi ljudi zauzimaju mnogo je manja.
Otkako je NASA počela pratiti Amazonu satelitima 1972., došlo je do “radikalne transformacije preko južnih i istočnih granica”, kaže Douglas C. Morton, naučnik za sistem Zemlje u NASA-inom Goddard Space Flight Centru.
“Ljudi više ne čiste 10 hektara odjednom. Ljudi za vikend s traktorima očiste 10.000 hektara”, kazao je..
Nevolje Amazonije dale su ton Raonijevom izvanrednom životu, koji ga je odveo iz središnje brazilske države Mato Grosso i diljem svijeta kako bi upoznao predsjednike, slavne osobe i poslovne vođe.
Raoni je radio s Juscelinom Kubitschekom, brazilskim predsjednikom kasnih 1950-ih, a bio je i tema dokumentarnog filma iz 1978. koji je narirao Marlon Brando. Godine 1989. godine pokrenuo je globalnu kampanju protiv krčenja šuma s pop zvijezdom Stingom, što je skrenulo pozornost na uzrok i potaknulo brazilsku vladu da prizna autohtoni teritorij Menkragnoti, milione hektara prašume koji uključuje Raonijev dom.
Sada u svojim 90-ima, Raoni još uvijek putuje svijetom, uključujući boravak u uredu Bloomberga u Londonu radi intervjua, tokom kojeg su uz njega bili članovi obitelji i suradnici koji su prevodili raspravu na i s njegovog materinjeg jezika.
Raoni nosi pokrivalo za glavu i ukrasni disk na usnama – stvarajući upečatljivu figuru usred odijela i betona londonskog Square Milea.
Dugo ignorirani ili progonjeni, domorodački narodi sve su više uključeni u globalne rasprave o Amazoniji, gdje ih živi otprilike 1,5 miliona. Svjetske šume također su se popele na vrh klimatske agende. Godine 2022. 195 država složilo se zaštititi i obnoviti najmanje 30 posto kopna i vode na Zemlji do 2030. Očekuje se da će krčenje šuma biti glavna tema na summitu o klimi COP30 sljedeće godine koji organiziraju Ujedinjeni narodi u Brazilu.
S tom pažnjom – i većom sviješću javnosti – došlo je do određenog napretka.
Oko 2005. tempo krčenja šuma u Amazoni usporio se s otprilike 20.000 kvadratnih kilometara godišnje na 5.000 kvadratnih kilometara. Ponovno je porastao tijekom predsjedničkog mandata Jaira Bolsonara između 2019. i 2022., ali je pao na manje od 10.000 kvadratnih kilometara 2023. kada je Bolsonarov nasljednik, Luiz Inacio Lula da Silva, pojačao provedbu.
H.B., Foto: Reuters
