Istraživanja kvantificiraju kako izgradnja brana i promjena korištenja zemljišta mijenja protok sedimenta u oceane.
Koliko sedimenta rijeke nose i gdje se taloži ima značajan utjecaj na način na koji rijeke funkcioniraju. Pijesak, mulj i glina čine većinu riječnog sedimenta, koji ima ključnu ekološku funkciju osiguravajući stanište za stvorenja nizvodno i u ušćima.
Također je ključan za ljudski život jer nadoknađuje hranjive tvari poljoprivrednim tlima u poplavnim područjima i ublažava učinke porasta razine mora uzrokovanog klimatskim promjenama dopremanjem pijeska u delte i obale.
Međutim, te su funkcije ugrožene jer su, prema nedavnom istraživanju Dartmoutha objavljenom u Scienceu, ljudi uzrokovali neviđene, posljedične promjene u prijenosu riječnog sedimenta tijekom posljednjih 40 godina.
Znanstvenici iz Dartmoutha ispitali su promjene u količini sedimenta koju je 414 najvećih svjetskih rijeka odnijelo u oceane od 1984. do 2020. koristeći satelitske snimke iz zajedničkog programa Landsat NASA-e i Geološkog istraživanja Sjedinjenih Država i digitalnih arhiva hidroloških podataka.
“Naši rezultati pričaju priču o dvije hemisfere. Na sjeveru je došlo do velikog smanjenja transporta riječnog sedimenta u posljednjih 40 godina, dok je na jugu došlo do velikog povećanja u istom razdoblju,” kaže glavni autor Evan Dethier, postdoktorand na Dartmouthu.
“Ljudi su uspjeli promijeniti najveće svjetske rijeke brzinom koja je bez presedana u novijim geološkim zapisima.” Dethier kaže. “Količina sedimenta koju rijeke nose općenito je diktirana prirodnim procesima u slivovima, poput količine kiše ili ima li klizišta ili vegetacije.
Otkrili smo da izravne ljudske aktivnosti nadjačavaju te prirodne procese, pa čak i nadmašuju učinke klimatskih promjena.”
S.K., scitechdaily.com., foto: Landsat/U.S. Geological Survey
