Nekada se ulazak u politiku smatrao javnom službom. Danas sve više građana smatra da je politika postala profesija sama sebi svrhom. Nije riječ samo o Hrvatskoj. Sličan osjećaj prisutan je diljem Balkana, gdje velik broj ljudi smatra da političari žive u paralelnom svijetu, daleko od svakodnevnih problema građana koje bi trebali predstavljati.
Svi su razočarani od politike osim onih koji kradu
Kada razgovarate s običnim ljudima, rijetko ćete čuti pohvale na račun politike. Češće ćete čuti razočaranje, nepovjerenje i osjećaj da se već desetljećima ponavljaju ista obećanja bez značajnih promjena. Građani slušaju najave reformi, planova i strategija, dok se istovremeno suočavaju s problemima u zdravstvu, pravosuđu, obrazovanju i socijalnoj skrbi.
Hrvatska je tijekom posljednjih desetljeća imala brojne političke programe, predizborna obećanja i velike najave. Međutim, među građanima je sve prisutniji osjećaj da se uspjehom smatra već i djelomično ispunjenje onoga što je obećano. Mnogi smatraju da su očekivanja postala toliko niska da se ostvarenje 10% najavljenih promjena doživljava kao politički uspjeh.
Brojni političari tijekom godina završili pod istragama, optužnicama ili sudskim postupcima
Dodatni problem predstavlja činjenica da su brojni političari tijekom godina završili pod istragama, optužnicama ili sudskim postupcima. Takvi slučajevi ostavili su dubok trag u percepciji javnosti. Kada građani iznova svjedoče korupcijskim aferama, pogodovanjima i zloupotrebama položaja, teško je očekivati da će povjerenje u politički sustav ostati netaknuto.
No problem nije samo u procesuiranim slučajevima. Još više frustracije izaziva uvjerenje dijela javnosti da postoje pojedinci koji nikada ne snose odgovornost bez obzira na rezultate svog rada. Upravo taj osjećaj nejednakosti pred zakonom stvara dojam da za jedne vrijede pravila, a za druge ne.
Politika sve manje služi rješavanju problema
Mnogi građani danas postavljaju jednostavno pitanje: što je konkretno ostalo iza političara nakon završetka mandata? U privatnom sektoru rezultati su vidljivi kroz proizvode, usluge, projekte i radna mjesta. U znanosti kroz istraživanja i inovacije. U medicini kroz spašene živote. U poduzetništvu kroz stvaranje nove vrijednosti. Građani zato sve češće traže mjerljive rezultate i od političara.
Posebno je izražen osjećaj da politika sve manje služi rješavanju problema, a sve više održavanju postojećeg stanja. Sjednice, odbori, povjerenstva i beskrajne rasprave često ostavljaju dojam da se mnogo govori, a malo postiže. Dok političari raspravljaju, građani čekaju odgovore na pitanja koja ih svakodnevno pogađaju – od dostupnosti zdravstvene skrbi do rasta životnih troškova.
Umirovljenici, osobe s invaliditetom, kronični bolesnici i socijalno ugrožene obitelji na margini političkih prioriteta
Jedna od najčešćih kritika odnosi se na socijalnu osjetljivost sustava. Brojni građani smatraju da država ne pruža dovoljnu podršku najranjivijim skupinama društva. Umirovljenici, osobe s invaliditetom, kronični bolesnici i socijalno ugrožene obitelji često se spominju kao skupine koje ostaju na margini političkih prioriteta.
Istovremeno, mnogi smatraju da Hrvatskoj nedostaje dugoročna vizija razvoja. Umjesto jasnih planova koji nadilaze jedan mandat, često prevladavaju kratkoročna rješenja i politički potezi usmjereni prema sljedećim izborima. Takav pristup otežava stvaranje stabilnih sustava u zdravstvu, obrazovanju, gospodarstvu i demografskoj politici.
Treba li političar biti zanimanje ili odgovornost?
Naravno, nije svaki političar isti niti je svaki politički angažman loš. Hrvatska ima pojedince koji su tijekom svojih mandata ostvarili konkretne rezultate i ostavili pozitivan trag. Problem nastaje kada građani prestanu vjerovati da su takvi primjeri pravilo, a počnu ih doživljavati kao iznimku.
Upravo zato pitanje nije treba li društvu politika. Bez politike nema demokracije, zakona ni funkcioniranja države. Pravo pitanje glasi: treba li političar biti zanimanje ili odgovornost? Treba li cilj biti ostanak na funkciji ili stvaranje rezultata koji će ostati vidljivi i nakon završetka mandata?
Više obećanja nego rješenja
Dok god građani budu imali osjećaj da politika proizvodi više obećanja nego rješenja, nepovjerenje će nastaviti rasti. A bez povjerenja građana teško je graditi društvo koje vjeruje u vlastitu budućnost.
Možda najveći izazov hrvatske politike danas nije osvajanje novih glasova, nego ponovno osvajanje izgubljenog povjerenja građana. To se ne može postići sloganima, kampanjama i obećanjima. To se može postići jedino rezultatima.
