Hrvatska vlada napokon uvodi njemačko norveški zakon zaštite građana od osoba opasnih za društvo. Prijedlozi koje je zahtjevao i imperij.com idu na stol vlade na razmatranje.
Hrvatsku je potresao bjesomučni niz brutalnih ubojstava
Osobe koje su u cijelosti izdržale najmanje deset godina zatvora za kaznena djela protiv života, tijela, osobnih sloboda ili spolnog integriteta, a za koje sud utvrdi da je vrlo vjerojatno da će ponovno počiniti teško kazneno djelo, mogle bi nakon isteka kazne biti smještene u posebnu ustanovu. Dakle, opet nema slobode.
Od 03.08. do 01.09 2026. otvoreno je savjetovanje prijedlog Zakona o tretmanu i smještaju osoba po punom izvršenju kazne zatvora. Predloženo je da zakon stupi na snagu 01.01 2027.
Zakon nakon Drniškog ubojice
Ovaj zakon je upravo predložio imperij.com dok su svi mediji izvještavali i osuđivali ministra da preda ostavku. Riješenje je potaklo gnjev medijskih optužbi kada je u Drnišu je brutalni ubojica Kristijan Aleksić bezobzirno usmrtio mladog dostavljača pizze. To je vječno zgrozilo javnost i pogodilo emocionalno svakog čovjeka u Hrvatskoj.
Mirko Škarica (Predsjednik Općinskog suda u Šibeniku) podnio je ostavku pod snažnim pritiskom javnosti, prosvjeda i nalaza inspekcije Ministarstva pravosuđa. Također dvije sutkinje su od ministra prijavljene Državnom sudbenom vijeću i traži se razriješenje jer su dvije godine dodavale se spisom Aleksića. One će se braniti da dokažu nevinost. Javnost upućena u rad Šibenskog suda smatra da je sud jako opterećen i radi sa samo četri suca.
Dva različita vještačenja provesti će sudsko povjerenstvo
Za određivanje tretmana i smještaja moralo bi biti ispunjeno više uvjeta, a sud bi morao utvrditi da kod te osobe prevladavaju nasilna obilježja ličnosti zbog kojih je vrlo vjerojatno da će počiniti teže kazneno djelo.
Cilj je smanjiti opasnost od novog kaznenog djela te postupna rehabilitacija i priprema osobe za povratak u zajednicu.
Postupak bi počinjao još tijekom izdržavanja kazne. Kaznionica ili zatvor morali bi najkasnije šest mjeseci prije isteka kazne posebnom Povjerenstvu dostaviti izvješće o procjeni vjerojatnosti da bi osoba mogla ponovno počiniti kazneno djelo te obavijest o datumu isteka kazne.
Povjerenstvo bi zatim pribavilo izvješća nadležnog ureda za probaciju i tijela za socijalni rad, po potrebi i drugu dokumentaciju, te odredilo dva neovisna psihijatrijska vještačenja.
Na temelju prikupljenih podataka Povjerenstvo bi sudu moglo predložiti određivanje tretmana i smještaja. Konačnu odluku donosilo bi vijeće od tri suca županijskog suda nadležnog prema mjestu izdržavanja kazne, nakon saslušanja osobe na koju se prijedlog odnosi. Postupak bi bio izvanparnični, javnost isključena, a sud bi morao postupati bez odgode.
Osoba bi imala pravo na odvjetnika, a ako ga sama ne izabere, sud bi joj ga postavio po službenoj dužnosti.
Smještaj može biti i potpuno doživotan
Tretman i smještaj trajali bi dok postoje razlozi zbog kojih su određeni. Prijedlog, dakle, ne propisuje unaprijed koliko mjeseci ili godina osoba može provesti u ustanovi. Sud bi svakih 18 mjeseci morao preispitati potrebu za daljnjim tretmanom i smještajem.
Za provedbu tretmana i smještaja država bi osnovala posebnu ustanovu. Osnivačka prava u ime države ostvarivalo bi Ministarstvo zdravstva, a ustanovu će uredbom osnovati Vlada.
Uvjeti smještaja morali bi biti bitno različiti od uvjeta izvršavanja kazne zatvora te usmjereni na rehabilitaciju, postupno smanjivanje rizika, ublažavanje ograničenja i pripremu korisnika za povratak u zajednicu.
Za svakog korisnika stručni tim morao bi u roku od 30 dana od smještaja izraditi individualni plan tretmana. Plan bi se usklađivao svakih šest mjeseci ili kada nastupe bitne promjene u stanju korisnika.
Tretman bi obuhvaćao individualni psihološki, psihijatrijski, psihosocijalni i socijalnopedagoški rad, psihosocijalnu podršku, radnu terapiju, obrazovne i strukovne programe te programe upravljanja agresijom i impulzivnim ponašanjem.
Ustanova bi istodobno imala sigurnosni režim razmjeran riziku osoba koje su u nju smještene. On bi uključivao kontrolirani ulaz i izlaz, videonadzor zajedničkih prostora, evidenciju posjeta, sigurnosne procjene te posebne protokole za pokušaj bijega, nasilje, samoozljeđivanje i talačke situacije.
Toni Eterović
