Bolesti srca i krvnih žila već desetljećima predstavljaju najveći zdravstveni problem u Hrvatskoj. Unatoč napretku medicine, novim metodama liječenja i boljoj dostupnosti zdravstvene skrbi, kardiovaskularne bolesti i dalje odnose više života nego bilo koja druga skupina bolesti. Među njima posebno mjesto zauzima srčani udar, odnosno infarkt miokarda, koji često dolazi iznenada i može imati kobne posljedice.
55 osoba svakoga dana u Hrvatskoj izgubi život zbog kardiovaskularnih bolesti
Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj se svake godine bilježe deseci tisuća ozbiljnih srčanih događaja, dok od bolesti srca i krvnih žila umire gotovo 20.000 ljudi godišnje. To znači da u prosjeku oko 55 osoba svakoga dana izgubi život zbog kardiovaskularnih bolesti. Nijedna druga skupina bolesti ne uzrokuje toliko smrti među hrvatskim građanima.
Srčani udar nastaje kada se jedna od koronarnih arterija koje opskrbljuju srčani mišić krvlju iznenada začepi. Zbog prekida dotoka kisika dio srčanog mišića počinje odumirati. Što je dulje srce bez adekvatne opskrbe krvlju, veća je mogućnost trajnog oštećenja ili smrtnog ishoda. Upravo zato liječnici naglašavaju da kod srčanog udara svaka minuta može odlučivati između života i smrti.
Život nakon srčanog udara više nikada nije isti kao prije
Bolesti srca i krvnih žila odgovorne su za približno 39 % svih smrti u Hrvatskoj. Drugim riječima, gotovo svaka druga osoba koja umre u Hrvatskoj izgubi život zbog problema povezanih sa srcem ili krvnim žilama. Iako su posljednjih desetljeća postignuti značajni pomaci u liječenju, brojke i dalje pokazuju da je riječ o najvećem javnozdravstvenom izazovu u zemlji.
Velik broj osoba koje prežive srčani udar suočava se s dugotrajnim posljedicama. Oštećenje srčanog mišića može dovesti do kroničnog zatajenja srca, smanjene radne sposobnosti, ograničenja u svakodnevnim aktivnostima te potrebe za trajnim liječenjem i redovitim liječničkim kontrolama. Za mnoge pacijente život nakon srčanog udara više nikada nije isti kao prije.
Više nije problem isključivo starije populacije
Posebno zabrinjava činjenica da srčani udar više nije problem isključivo starije populacije. Sve češće pogađa osobe u radno aktivnoj dobi, a liječnici upozoravaju da su stres, sjedilački način života, pušenje, pretilost i loše prehrambene navike doveli do povećanja rizika i kod mlađih generacija. Visoki krvni tlak, povišeni kolesterol i šećerna bolest dodatno povećavaju mogućnost nastanka infarkta.
Kada se Hrvatska usporedi s najrazvijenijim europskim zemljama, vidljivo je da i dalje pripadamo skupini država s povišenim kardiovaskularnim rizikom. Smrtnost od bolesti srca viša je nego u brojnim zapadnoeuropskim zemljama, a stručnjaci ističu da su glavni razlozi nedovoljna prevencija, kasno otkrivanje čimbenika rizika te nezdrave životne navike koje su široko rasprostranjene u populaciji.
Veliki broj srčanih udara se može spriječiti
Ipak, stručnjaci naglašavaju da se velik broj srčanih udara može spriječiti. Redovita tjelesna aktivnost, zdrava prehrana, održavanje normalne tjelesne težine, kontrola krvnog tlaka i kolesterola te prestanak pušenja među najvažnijim su koracima u zaštiti zdravlja srca. Preventivni pregledi mogu pomoći u otkrivanju problema prije nego što dođe do ozbiljnih komplikacija.
Jednako je važno prepoznati simptome srčanog udara. Snažna bol ili pritisak u prsima, osjećaj stezanja, bol koja se širi prema lijevoj ruci, vratu ili čeljusti, otežano disanje, hladan znoj, mučnina i iznenadna slabost mogu biti znakovi da je riječ o infarktu. U takvim situacijama potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć jer brzo liječenje značajno povećava šanse za preživljavanje i oporavak.
Srčani udar ne događa se samo drugima
Kada se brojke prevedu na svakodnevni život, situacija postaje još jasnija. Svakoga dana u Hrvatskoj desetci ljudi dožive ozbiljan srčani udar, a oko 55 osoba izgubi život zbog bolesti srca i krvnih žila. Iza svake statistike nalazi se nečiji roditelj, supružnik, prijatelj ili kolega, zbog čega prevencija i rano prepoznavanje simptoma imaju neprocjenjivu vrijednost.
Srčani udar ne događa se samo drugima. On može pogoditi svakoga od nas, bez obzira na dob, spol ili životni stil. Upravo zato briga o zdravlju srca nije pitanje budućnosti nego odluka koju donosimo svakoga dana. Zdravije navike, redoviti pregledi i pravodobna reakcija na prve simptome mogu spasiti život i spriječiti posljedice koje često ostaju trajno prisutne.
80% ne stigne do bolnice
Najveći javnozdravstveni problem u Hrvatskoj nije liječenje u bolnicama, već činjenica da se čak 80% srčanih zastoja događa izvan zdravstvenih ustanova (kod kuće, na poslu ili na ulici). Zbog toga oko 9.000 ljudi godišnje umre prije nego što uopće stigne do bolničkog kreveta.
Pripremio Toni Eterović
