Dr. David Eagleman, neuroznanstvenik, u razgovoru s dr. Andrew Hubermanom govori o evolucijskom razlogu zašto ljudi sanjaju i zašto snovi imaju snažnu vizualnu komponentu.
Što je svrha snova? Istraživanja pokazuju da ljudi počinju vizualizirati već nakon 60 do 90 minuta od zatvaranja očiju. Prije toga dominiraju osjeti poput dodira i mirisa, bez izražene slike. Nakon tog vremenskog praga pojavljuje se i vizualni sadržaj.
Zanimljivo je da su rezultati isti kod osoba koje imaju slabu sposobnost vizualizacije (afantazija) i onih s izrazito jakom (hiperfantazija).
Evolucijski razlog snova
Eagleman iznosi hipotezu da su snovi s vizualnim elementima rezultat evolucijskog pritiska. Mozak “čuva” centre za vid.
Ako se ne koriste, drugi osjeti poput njuha, dodira i okusa mogli bi preuzeti taj dio mozga.
Razlog za to leži u prošlosti. Svjetlost nije uvijek bila dostupna kao danas. Postojala su razdoblja i okruženja s puno mraka.
Zbog toga je bilo važno očuvati sposobnost vizualizacije. Sanjanje s vizualnim sadržajem može se promatrati kao način održavanja tog sustava aktivnim.
REM faza sna
Najviše vizualnih i emocionalnih snova događa se u REM fazi sna. U dubljim fazama sna snovi također postoje, ali su manje vizualni. REM faza ima važnu ulogu u reorganizaciji informacija i prilagodbi mozga našim potrebama.
Plastičnost mozga
REM san je povezan s plastičnošću mozga.
Plastičnost mozga označava sposobnost mozga da se mijenja, prilagođava i stvara nove neuronske veze kroz iskustvo i učenje.
Što je plastičnost veća, to se mozak lakše prilagođava novim informacijama.
Djeca i REM san
Eagleman navodi da vrste sisavaca s duljim razdobljem razvoja imaju veću plastičnost mozga i više REM sna.
Kod ljudi je plastičnost najveća u djetinjstvu. Zato bebe provode i do 50% vremena u REM fazi sna.
Kako ljudi stare, plastičnost mozga se smanjuje, a s njom i količina REM sna.
B.M. FOTO: pexels.com
