Za otočić Šćedro u blizini Hvara kaže se da je „milostiv” prema mornarima i nautičarima.
Ovaj otok posebno vole nautičari jer se do njega ne može nikako drugačije doći osim brodom. Tako ljeti u njegovim sigurnim sjevernim uvalama zastanu brojne jahte, a vlasnici uživaju u miru, tišini i čistom moru te ponudi svježe ribe u restoranima.
Ljepota Šćedra krije se u razvedenosti njegovih obala te biljnom pokrovu tipičnih mediteranskih zajednica šume i makije. Nekoć su na njemu bila dva naselja; Mostir i Nastane. U uvali Mostir nalazi se izvor vode Studenac. Na samom Šćedru i u obližnjem podmorju postoji nekoliko arheoloških lokaliteta.
Otok je smješten nedaleko od južne obale Hvara u Korčulanskom kanalu, udaljen 2,7 km od naselja Zavala. Dug je 6,5 km i širok 1,5 km, površina mu iznosi 8,36 km, a najviši vrh 113 m. Oko 3 km zapadno od Šćedra nalaze se Lukavci – tri otočića koja su nekad iznad površine, a ponekad ih preplavi more.
Šćedro je tijekom čitavog srednjeg vijeka, sve do prevlasti parobroda, imalo veliku pomorsku važnost za mletačke, dubrovačke i druge brodove.
Prema Hvarskom statutu iz 1331. godine, Šćedro je predstavljalo opće dobro i pašnjak Hvara. Zbog noćnih rosa na njemu su se uzgajale žitarice, a proizvodilo se do šest vagona žita, rasli su loza i masline. Da su na Šćedru nekada bila polja, očito je po makijom zaraslim gomilama.
Osim ostataka rimske vile i opljačkanih brodova u podmorju, u uvali Mostir nalaze se i ruševine dominikanskog samostana, podignutog potkraj 15. i napuštenog u 18. stoljeću, kao i crkva Gospe od Milosrđa. Na Šćedru je postojao i kamenolom Stare stine, a gipsom i kamenom iz njega izrađene su barokne kapelice katedrale u Hvaru.
Ovo je svakako destinacija koja vam garant miran odmor u prekrasnom prirodnom okruženju.
Andrea Jakovčević, foto: Pixabay
