Kardiolog Rohin Francis dotaknuo se povijesti stetoskopa i razvoja auskultacije u medicini. Priča o stetoskopu počinje 1816. godine u pariškoj bolnici Necker s mladim doktorom René Laennec, koji je radio na odjelu za tuberkulozu.
Sve je počelo kada je jednog dana pri dolasku na posao vidio djecu kako se igraju. Jedno dijete bi stavilo kraj drvenog štapa uz uho, dok bi drugo govorilo na drugom kraju. Na taj način tihi zvukovi su se prenosili kroz drvo do uha druge osobe.
Istog popodneva na pregled mu je došla mlađa žena jače tjelesne građe. U to vrijeme ustaljena praksa bila je direktno nasloniti uho na pacijentova prsa i tako osluškivati zvukove tijela. Međutim, Laennec je bio izrazito sramežljiv pa se prisjetio djece koju je ranije vidio. Smotao je papir u oblik valjka i kroz njega osluhnuo prsni koš pacijentice. Taj papirnati valjak postao je začetak ideje stetoskopa.
Povijest auskultacije
Ipak, povijest auskultacije, odnosno osluškivanja tijela radi procjene dijagnoze, znatno je starija od samog stetoskopa. Sugovornik Francisa Rohina o toj temi, liječnik Adam Rodman, ističe da se prvi začetci auskultacije mogu pratiti još oko 400 godina prije nove ere u Hipokratovom korpusu.
Tamo se spominje tzv. sukcuzijski šum. Radilo se o prilično gruboj metodi gdje bi se čovjeka treslo kako bi liječnik mogao čuti gibanje tekućine unutar želuca i tijela.
To je bio praktički jedini oblik auskultacije u medicinskoj praksi sve do 18. stoljeća.
Leopold Auenbrugger i nastanak perkusije
U 18. stoljeću pojavljuje se Leopold Auenbrugger. Bio je liječnik u španjolskoj vojnoj bolnici gdje su brojni pacijenti umirali od tuberkuloze. Posebno važan dio za njegovo otkriće bile su završne faze tuberkuloze s velikim pleuralnim izljevima.
Prije njegove metode jedini pravi način da liječnici saznaju što se događalo pacijentu i kako unaprijediti znanje za iduće slučajeve bila je posthumna obdukcija tijela.
Inspiraciju za svoje otkriće dobio je od oca vinara. Njegov otac u podrumu je imao velik broj bačvi, od kojih su neke bile prazne, a neke polupune. Kako bi znao koju treba donijeti, kuckao bi po bačvama. Zvuk se mijenjao ovisno o količini tekućine unutar njih.
Po istom principu Auenbrugger je počeo kuckati po prsnom košu pacijenata kako bi procijenio razinu tekućine u određenim dijelovima tijela. Ta praksa koristi se i danas u medicini i naziva se perkusija.
To je bio prvi veliki oblik patološke dijagnoze dok je čovjek još živ.
Razvoj stetoskopa
Stetoskop, koji je nastao nešto kasnije, bio je prvi alat za detaljniju patološku dijagnozu, zbog čega ima posebno mjesto u povijesti medicine.
Od originalnog stetoskopa koji je René Laennec konstruirao od drveta višnje, preko kasnijih gumenih verzija pa sve do modernih elektroničkih stetoskopa, svi oni predstavljaju svjedoke evolucije tehnologije i medicinske prakse kroz povijest.
B.M. FOTO: unsplash.com
