‘Susret na ispaši’ možda je razbio mjesec na komadiće da bi se formirali Saturnovi prstenovi, sugerira nova studija
Kovitlajući se oko ekvatora planeta, Saturnovi prstenovi su mrtav znak da se planet okreće pod nagibom. Div s pojasom rotira pod kutom od 26,7 stupnjeva u odnosu na ravninu u kojoj kruži oko sunca.
Astronomi su dugo sumnjali da ovaj nagib dolazi od gravitacijskih interakcija sa susjedom Neptunom, budući da Saturnov nagib precesira, poput vršalice, gotovo istom brzinom kao i orbita Neptuna.
U studiji objavljenoj u Scienceu, tim predlaže da je Saturn, koji danas ima 83 mjeseca, nekoć bio utočište barem još jednom, dodatnom satelitu koji su nazvali Chrysalis.
Zajedno sa svojom braćom i sestrama, sugeriraju istraživači, Chrysalis je kružio oko Saturna nekoliko milijardi godina, povlačeći planet na način da je držao njegov nagib ili “koso” u rezonanciji s Neptunom.
Ali prije otprilike 160 milijuna godina, procjenjuje tim, Chrysalis je postao nestabilan i došao preblizu svom planetu u susretu koji je razdvojio satelit. Gubitak Mjeseca bio je dovoljan da ukloni Saturn iz Neptunova stiska i ostavi ga s današnjim nagibom.
Štoviše, pretpostavljaju istraživači, iako je većina Chrysalisina smrskanog tijela možda udarila u Saturn, djelići njegovih fragmenata mogli su ostati lebdjeti u orbiti, na kraju se razbivši u male ledene komade da bi formirali prstenove koji označavaju planet.
S.K., foto: pixabay
