Europa prolazi kroz najraniji i najintenzivniji val vrućina u modernoj povijesti mjerenja. Masa vrućeg zraka iz sjeverne Afrike proširila se pod visokim tlakom prema sjeveru, donijevši temperature koje su mjestimice i do 15 stupnjeva Celzija iznad sezonskog prosjeka. Visokotlačni sustav, koji meteorolozi nazivaju “toplinskom kupolom”, nepomično stoji nad zapadnom Europom i blokira dolazak hladnijih atlantskih masa.
U Velikoj Britaniji je zabilježen najtopliji svibanjski dan u povijesti mjerenja s 34,8°C u Londonu. Francuska je istoga dana zabilježila najtopliji svibanjski dan ikad, s temperaturama između 33 i 36 stupnjeva. U Portugalu je živa dosegnula 40°C, a u Španjolskoj se očekuje vrhunac od 38°C do kraja tjedna.
Italija je uvela zabrane rada na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, dok su u Njemačkoj i na dijelu Balkana temperature premašile 30 stupnjeva. Val vrućine već je odnio živote – u Parizu je tijekom utrke preminuo muškarac, a deset trkača hospitalizirano je u kritičnom stanju. Diljem Europe zabilježeno je najmanje sedam smrtnih slučajeva izravno ili neizravno povezanih s vrućinom.
Europa se zagrijava brže od ostatka planeta – prosječno 2,4°C iznad predindustrijskog doba, dok je globalni prosjek 1,4°C. Najbrže zagrijavanje bilježi se na norveškom arhipelagu Svalbard, gdje temperature rastu i do 2°C po desetljeću. Glavni razlozi su povezanost s Arktikom, albedo efekt zbog topljenja leda te smanjenje aerosola u atmosferi zbog čišćeg zraka.
Stručnjaci upozoravaju da ovakvi ekstremni događaji postaju nova norma. Čak i ako se ostvari cilj od dva stupnja zagrijavanja, posljedice mogu biti znatno teže nego što se ranije mislilo. Znanstvenici pozivaju na hitnu prilagodbu infrastrukture i smanjenje emisija kako bi se ublažile buduće krize.
H.B., Foto: Pixabay
