Ljudski mozak je jedno od najistraženijih, ali i najnepoznatijih područja znanosti. Neurološki i psihički procesi proučavaju se desetljećima, no znanstvenici i dalje priznaju da je razumijevanje mozga još uvijek djelomično i daleko od potpunog.
Koliko je mozak zapravo istražen?
Ne postoji službeni postotak poput “mozak je istražen 20% ili 50%”, jer je to mit koji se često pogrešno širi internetom. Netočna je tvrdnja da čovjek koristi samo 10% mozga. Moderna neurologija potvrđuje da gotovo svi dijelovi mozga imaju neku funkciju i aktivnost.
Ali istina je da dobro razumijemo osnovnu anatomiju mozga, znamo kako rade pojedini centri za govor, vid, pokret i emocije, možemo pratiti električnu aktivnost mozga, poznajemo mnoge neurološke bolesti.
No i dalje postoje ogromne nepoznanice kako točno nastaje svijest, kako nastaju misli i emocije, zašto se razvijaju psihički poremećaji i kako mozak stvara osobnost i osjećaj “ja”.
Neurološki dio: što znanost danas zna?
Neurologija je danas vrlo razvijena. Pomoću MRI i fMRI snimanja, EEG-a, umjetne inteligencije, neurokirurgije i genske analize. Znanstvenici mogu vrlo detaljno proučavati mozak.
Poznato je da ljudski mozak ima oko 86 milijardi neurona i trilijune sinaptičkih veza.
Znamo koje regije upravljaju: govorom, pamćenjem, emocijama, pokretima, percepcijom. Ali problem je golema kompleksnost. Mozak nije “stroj s jednim centrom”, nego dinamična mreža koja se stalno mijenja.
Psihički dio: mnogo je manje poznat
Psihijatrija i psihologija još uvijek imaju mnogo neodgovorenih pitanja.
Primjerice depresija nije potpuno objašnjena, shizofrenija nema jedan jasan uzrok, autizam se još intenzivno istražuje, svijest i dalje ostaje jedna od najvećih znanstvenih misterija.
Znanost zna prepoznati simptome i liječiti dio poremećaja, ali često ne zna potpuno objasniti zašto nastaju.
Zašto je mozak toliko teško razumjeti?
Jer mozak proučava sam sebe, stalno se mijenja, svaki čovjek ima djelomično drugačije neuronske obrasce, a emocije, iskustva i genetika djeluju zajedno.
To je najkompleksniji poznati organ u prirodi.
Umjetna inteligencija i mozak
Razvoj umjetne inteligencije dodatno je otvorio pitanje koliko zapravo razumijemo ljudski um. AI može analizirati podatke i imitirati neke obrasce jezika i logike, ali nema svijest, nema emocije, nema ljudsko iskustvo.
Zato mnogi neuroznanstvenici smatraju da je ljudska svijest i dalje daleko iznad potpunog znanstvenog razumijevanja.
Mozak je danas detaljno istražen anatomski i djelomično funkcionalno, ali psihički i svijesni aspekt čovjeka ostaju među najvećim misterijima znanosti.
Možemo reći neurologija razumije mnogo više nego prije 50 godina, ali čovjekov um, emocije, svijest i osobnost još nisu ni približno potpuno objašnjeni.
Zato mnogi znanstvenici tvrde da je istraživanje mozga tek na početku u odnosu na njegovu stvarnu složenost.
Toni Eterović
