Vremenski pritisak na poslu i općenito opterećenje mogu otežati našu mentalnu funkciju čak i kada završimo s radnim vremenom.
Studija koju je provela Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavljena u časopisu Environmental International ove godine, otkrila je da je širom svijeta dugo radno vrijeme povezano sa oko 745.000 smrtnih slučajeva u godini od moždanog udara i ishemijske bolesti srca.
Kroničan prekomjerni rad i stres također mogu dovesti do manje smrtonosnih, ali i dalje vrlo ometajućih zdravstvenih problema.
Mnogi ljudi imaju probleme s glavoboljom ili bolovima u leđima povezanim sa sjedenjem ispred računara po čitav dan. Stoga je važno da često pravite pauze za istezanje na poslu.
Odmor nije zamjena za pauze na poslu.
Naravno, ne mogu svi birati kada će napraviti pauzu na poslu. Neki imaju određeno vrijeme s ograničenim mogućnostima koje mogu provesti na pauzi. Ako je ovakva situacija kod vas, važno je da pravite pauze kada imate priliku za to. Vaš mozak ne može sve vrijeme ostati fokusiran, te ako ga predugo pokušavate prisiliti da radi, on gubi sposobnost fokusiranja.
Ako imate opciju da birate kada ćete praviti pauzu, budite mudri. Slušajte svoje tijelo i fizičke i mentalne znakove da vam je potrebna pauza. Ključno je da vi upravljate stresom umjesto on vama.
Ako osjećate napetost u tijelu ili vam je potrebno duplo duže nego inače da sastavite mail, možda je vrijeme za pauzu.
Većina ljudi se može usredotočiti na zadatak oko 90 minuta, prije nego što um počne da im luta. Umjesto da dođe do gubljenja fokusa, private pauze prije nego što se to desi!
Ilma B., foto: Pixabay
