Tim znanstvenika u Beču će znanstvenoistraživačke svrhe čipirati 22 postojeće vrste šišmiša.
Cilj istraživanja je ispitati staništa i mjesta kretanja ovih životinja u gradu. Posebna pažnja se poklanja vrstama koje naseljavaju potkrovlja i pukotine na kućama.
U zoo vrtu Lainzer Tiergarten, gdje love insekte, postavljeno je nekoliko mreža.
– Kada se ulove u mrežu, zalijepimo im mali, samo nekoliko grama težak odašiljač, koji nakon nekog vremena otpadne, objasnio je Markus Milchram iz Austrijskog ureda za zaštitu i istraživanje Ureda za zaštitu i i straživanje šišmiša KFFÖ.
Znanstvenici uglavnom promatraju ženke koje trenutno imaju svoje mlade.
Posebnost šišmiša je što su poput pojedinih vrsta ptica veoma vezani za svoja staništa, što znači da iste lokacije naseljavaju desetljećima, ako ne i stoljećima. Ukoliko se izgubi trag o staništu s mladima, to predstavlja gubitak za cijelu vrstu.
Skoro sve vrste šišmiša u Austriji su čisti kukcojedi. U svijetu, pored ovih lovaca na insekte, postoje i vrste koje se hrane isključivo mesom ili isključivo voćem i lišćem, ali i one koje u potpunosti preferiraju ribu.
Šišmiši “krvopije” ne postoje u srednjoj Europi. Jedine tri poznate vrste, koje se hrane krvlju domaćih životinja, nalaze se u Srednjoj i Južnoj Americi.
H.B.,FOTO: Pixabay
