Neke aplikacije su dizajnirane da stvaraju ovisnost – govori socijalni psiholog Jonathan Haidt, te otkriva kako kratka videa i ovisnost o tehnologiji uzrokuju truljenje mozga, te zašto će AI chat boksovi biti uzrok sljedeće globalne ovisničke krize.
Ljudi su već naviknuti da velike kompanije imaju razne trikove kako da hakiraju vaš mozak. Ovaj stručnjak tvrdi da u svijetu vlada veliki napad na vašu pažnju, a fokus koji uspijevamo imati na nečemu se već drastično smanjio. U tome veliku ulogu imaju kratka videa poput onih koje ima megapopularna aplikacija TikTok, a koja je razorna za mozak. Pažnja se svakim danom sve više smanjuje, a paralelno s tim povećava se razina potištenosti i anksioznosti, posebno kod djece i tinejdžera čiji mozak se još formira. Autor knjige „Anksiozna generacija“ kaže da iako je njegova knjiga izašla 2024., primjećuje kako se situacija od tad značajno pogoršala.
Sposobnost da posvetimo pažnju nečemu u rasponu od nekoliko do bar 20 minuta ključna je da možemo pronaći posao i biti dobar zaposlenik, a posljedično i biti uspješan u životu. Smanjenje pažnje kritično utječe na naš identitet, na to tko smo mi zapravo. U svakom odnosu u životu postavljamo određene granice, osim s našim pametnim telefonom jer često skrolamo od trenutka kad se probudimo do trenutka kad idemo na spavanje; a upravo uređajima prvo moramo postaviti granice da bismo sačuvali našu pažnju.
Doktor istinski vjeruje da je ovo najveća prijetnja čovječanstvu koja ima potencijala da suštinski promijeni to što jesmo. Naš mozak je neuroplastičan, znači da se određenim navikama mođe mijenjati na gore, ali isto tako možemo se usmjeriti i da ih usavršavamo.
Profesor ističe razliku između touch screen uređaja i televizije; naš mozak je uvjetovan za story-telling, pričanje priče, što nam može ponuditi televizija – ali najgore što možemo učiniti je da djetetu damo mobitel kad smo zauzeti, samo da ih okupiramo, jer ako imaju ekran na dodir tad će gledati kratka videa pogubna za njihov mozak. Ovo je potpuno nova igra, jer upravljanje kratkim videima mijenja naš mozak, ne omogućava razvoj priče (kao što omogućavaju čitanje knjiga ili gledanje filma), te nisu puko gubljenje vremena. Takva vrsta upotrebe tehnologije otima našu pažnju, te oduzima vrijeme drugim načinima učenja. Isto tako, skrolanje po društvenim mrežama kasno navečer mijenja naš mozak i naše tijelo; organizmu uskraćujemo spavanje, što ima razoran utjecaj na naše zdravlje. Nešto što predstavlja opuštanje na kraju dana postaje naš neprijatelj, jer utječe na naš cjelokupni sistem.
Najveći problem je što TikTokom i sličnim aplikacijama pripremamo djecu da se u kasnijoj dobi očekuju samo neko brzo dopaminsko rješenje, te u krajnjoj liniji ne budu sposobna za život.
Autor: Katarina Baričić, prof.
