Ne, to nije 24. 2. 2022. kad je Rusija napala Ukrajinu, iako je i taj datum značajno promijenio svijet kakav poznajemo. Radi se o nečemu posve drugačijem, a što je prošlo ispod radara – to je odluka američkog predsjednika Richarda Nixona o ukidanju izravnog konvertiranja američkog dolara u zlato. O ovoj fascinatnoj priči govori novinar i povjesničar Dario Špelić za TEDx talk, a počinje citatom iz Nietcheovog Zaratustre: „Misli koje mijenjaju svijet dolaze na golubinjim nogama“, odnosno najtiše riječi izazivaju oluju. Velike promjene nikad ne dolaze eksplozivno, a ova promjena dogodila se 15. kolovoza 1971. kad je Nixon održao govor američkoj naciji. Povjesničar tvrdi da je u tom trenutku Nixon srušio ekonomski sustav postavljen od 2. svjetskog rata tako što je novac učinio šarenim papirićem. Od tog trenutka novac je postao „fiducijarni novac“ (lat. fiducija – povjerenje) – on vrijedi jer mi vjerujemo da vrijedi.
Što je to moglo srušiti sustav koji je držao Europu 30 godina bogatom?
Priču o tom sustavu možemo početi 1923., kad Njemačka banka tiska novčanicu od 100 tisuća milijardi maraka. Ako ste tad dobili plaću, morali ste je potrošiti što prije jer je novac svake sekunde gubio na vrijednosti. U tom ekonomskom kaosu, jedna mala stranka u Njemačkoj pokušava počiniti puč – to je bila nacionalsocijalistička stranka Adolfa Hitlera, ali puč je brzo ugušen, a ta stranka 1928. na izborima dobiva nešto više od 2% glasova. Ali već 1929. dolazi nova ekonomska kriza, a vlast se dosjetila novom triku – devalvaciji novca (rušenje njegove vrijednosti), da bi proizvodi koje izvozite bili jeftiniji. Međutim, vlast ne uspijeva dovesti inflaciju u red, a ona mala Hitlerova stranka na sljedećim izborima dobiva 37% glasova, a on uskoro postaje novi njemački kancelar. Ostalo je povijest.
Osnivanje novog poretka
U zadnjoj godini rata, pobjednici odlučuju da se svijet mora temeljiti na jednom novom sustavu. Mala skupina ljudi našla se u jednom hotelu u Washingtonu odlučuje koji će to sustav biti: dolar je svjetska valuta, a sve ostale konvertibilne valute bit će vezane uz dolar. Osniva se Svjetska banka, a dolar se vezuje uz zlato. Jedna unca zlata vrijedi 35 dolara, i svatko tko je želio mogao je dolare promijeniti u zlato. Sustav nije bio idealan, Europljani su se žalili da pogoduje dolaru, ali je osigurao stabilnost.
Prelazak ekonomskog Rubikona
Nakon toga se u tu priču upliće stari neprijatelj stabilnosti, a to je rat. Amerika je počela Vijetnamski rat, a za te potrebe je tiskala novac. Postepeno dolar nije bio toliko jak, i europski vođe demonstrativno šalju dolare u Ameriku u zamjenu za zlato. Ukupno je dolara u svijetu bilo oko 13 milijardi, te se američka administracija zabrinula da će ovim tempom ostati bez zlata. U SAD-u je te 1971. bilo zlata u vrijednosti oko 10 milijardi, te se Nixon odlučio za presedan – donosi najveću ekonomsku odluku od 2. svjetskog rata. Tvrtke koje su Americi prodavale naftu dobile su težak udarac – sad su mogle dobiti vrijednost za naftu samo u dolarima, a više nisu znali kolika je njegova vrijednost. Nafta se počinje koristiti kao političko oružje, te 1975. saudijski kralj povećava njenu cijenu čak 4 puta.
Ekonomski potresi
Rezultat svega toga je da imamo uncu zlata koja je nekad vrijedila 35 dolara, a danas 3.530 dolara. Svijet u kojem je postojala stabilnost nestao je na temelju dogovora 15 ljudi – nitko nije znao što se sprema osim njih. Nakon toga dolazi inflacija, pa stagflacija. Nema zemlje koja ne trpi ekonomske posljedice, a njihove vođe uvode razne gorke pilule protiv inflacije, između ostalog i kamate od 20 posto. Ovo je svijet neoliberalnog kapitalizma u kojem živimo, u kojem je ekonomija potpuno neizvjesna i nitko ne zna što će se dogoditi. A o tome nismo učili u školi.
Autor: Katarina Baričić, prof, foto: YouTube
