BOJA
Boja je važna karakteristika dragog kamenja iako ona u većini slučajeva nije glavni faktor za određivanje same vrste kamena zbog toga što se u prirodi pojavljuju pojedine vrste u više boja ili različite vrste kamena istih boja. Sama boja je produkt svjetlosti i ovisi o frekvenciji svjetlosnog zračenja. Ljudsko oko zapaža samo “vidljivo” zračenje tj. elektromagnetske valove dužine približno 380-760 nm. Zračenje svake pojedine dužine vala daje utisak određene boje. U slučaju dragog kamenja, razni metali i njihove kombinacije u strukturi kamena apsorbiraju izvjesne valne dužine svjetlosti i tako dolazi do raznih boja. Metali koji najviše utječu na boju su krom, željezo, kobalt, bakar, nikal i vanadij. Kod nekih kamena (cirkon) na boju manje utječu strane substance, a više sama deformacija kristalne strukture koja rezultira selektivnim upijanjem svjetlosti i zbog toga promjenom originalne boje. Boje nekih kamena mogu biti promjenjive izlaganjem direktnoj sunčevoj svjetlosti ili raznim postupcima grijanja na visokim temperaturama, a mogu se mijenjati i izlaganjem kamena X-zrakama.
TVRDOĆA
Tvrdoća je mehaničko svojstvo čvrstih tijela, zapravo otpor kojim se tijelo odupire prodiranju nekog stranog tijela u njegovu površinu. U slučaju dragog kamenja, tvrdoća se odnosi na otpornost od struganja (ogrebotina). Određuje se paranjem površine minerala nepoznate tvrdoće mineralima poznate tvrdoće. Drago kamenje se potom svrstava u Mohsovu skalu sa 10 stupnjeva. Svi minerali i drago kamenje poznati do danas uvršteni su u Mohsovu skalu tvrdoće sa 10 stupnjeva gdje se kamenje pod 1 i 2 smatraju mekanim, 3-5 srednje tvrdim i iznad 6 – tvrdim. Mohsova skala tvrdoće je relativna. Ona samo pokazuje koji kamen je tvrđi ili mekaniji od nekog drugog u toj skali. Tako je recimo najtvrđi kamen dijamant u skali pod brojem 10 čak 140 puta tvrđi od rubina i safira koji su u skali odmah iza njega pod brojem 9.
GUSTOĆA
Gustoća je fizikalna veličina definirana kao omjer mase i volumena nekog tijela. Jedinica gustoće je kilogram po kubnom metru ili gram po kubnom centimetru. Kod dragog kamenja gustoća se kreće između 1 i 8 g/cm3. Vrijednosti gustoće ispod 2 g/cm3 smatraju se lakšim, one između 2 i 4 g/cm3 normalnim, a iznad 4 g/cm3 težim. Vrjednije drago kamenje (dijamant, rubin, safir) ima veću gustoću nego neki poludragi minerali iz stijena (kvarc). Gustoća se može odrediti principom hidrostatičkog balansa pomoću hidrostatičke vage.
DISPERZIJA
Disperzija je rasap složene (npr. bijele) svjetlosti koji nastaje prilikom loma, ogiba ili totalne refleksije svjetlosti. Zračenje veće valne dužine (crveno) lomi se slabije od onog manje valne dužine (ljubičasto) jer je indeks loma obrnuto proporcionalan s valnom dužinom. Zato se bijela (Sunčeva) svjetlost loma kroz optičku prizmu rastavlja na spektar boja od kojih je sastavljena. Razlika između indeksa loma ljubičastog i crvenog zračenja zove se koeficijent disperzije.
LOM SVJETLOSTI
Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje obuhvaća valove frekvencija od nekoliko herca do golemih frekvencija od 1023 Hz. Kao i sva ostala zračenja, prostire se konačnom brzinom koja iznosi 299729,8 km/s što je ujedno i najveća brzina prostiranja fizičkog signala. Jedna od osnovnih pojava vezanih uz svjetlost je refrakcija tj. lom svjetlosti. Do toga dolazi kada zrake svjetlosti stignu na granicu dvaju sredstava različite optičke gustoće. Tada se dio svjetlosti reflektira, a dio lomi po zakonima refleksije i loma. Indeks loma svjetlosti je konstantan za svaki specifičan kristal te se koristi u identifikaciji same vrste dragog kamena. Uređaj sa kojim se određuje indeks loma svjetlosti zove se refraktometar.
TEŽINA
Mjere koje se koriste u tržištu dragim kamenjem su mjere težine karat i gram. Karat je mjera za težinu koja se koristi još od davnine. U starom vijeku sjemenke rogača služile su kao utezi za mjerenje težine skupocjenih predmeta pa otuda ime karat (grč.= keration). Danas je to mjera koja se najčešće koristi kod vaganja dragog kamenja. Jedan karat je proporcionalan težini od 0,2 grama i dijeli se na razlomke ili decimale, a najmanja težina je 0,01 karat. Nekad je karat bio težinska mjera i za zlato, a zatim, tokom vremena postaje samo oznaka za finoću zlata. Gram je standardna mjera za težinu, a u trgovini dragim kamenjem se koristi rjeđe, uglavnom za veće drago kamenje koje ima manju materijalnu vrijednost.
SVOJSTVA NAJPOZNATIJIH DRAGIH KAMENJA
Dijamant Kemijski sastav C, kristalizirani ugljik / Boja bezbojna, žuta, smeđa, rijetko plava, zelena i crna / tvrdoća 10
Rubin Kemijski sastav Al2O3, aluminij oksid / Boja crvena / tvrdoća 9
Smargd Kemijski sastav Al2Be3(Si6O18), aluminij beril silikat / Boja zelena, žućkasto – zelena / tvrdoća 7,5 – 8
Safir Kemijski sastav Al2O3, aluminij oksid / Boja plava u različitim nijansama, bezbojna, roza, ljubičasta, žuta, zelena / tvrdoća 9
Imperij, foto: Pixabay