Vlada želi gašenje apartmana a više podstanara i mirovine

Prvo su tražili da apartmanija spusti 20% cijene, da bi odgovorili sa 100% nameta. Gospodarska i porezna politika Vlade (koju artikuliraju premijer Andrej Plenković, ministar turizma Tonči Glavina te ranije ministar gospodarstva Tomislav Ćorić) dio je šireg i složenijeg paketa reformi.

Vlada profinjeno želi gašenje apartmanije i više podstanara

Iako potezi na prvi pogled djeluju kontradiktorno poput istovremenog traženja nižih cijena i podizanja nameta oni proizlaze iz specifične makroekonomske i demografske strategije.

Koja je logika povećanja nameta u turizmu uz zahtjev za spuštanjem cijena?

Ministar turizma Glavina javno je apelirao na iznajmljivače da spuste cijene smještaja kako Hrvatska ne bi izgubila konkurentnost na globalnom tržištu zbog prenapuhanih cijena. Istovremeno, uvođenjem poreza na nekretnine i podizanjem paušalnog poreza po krevetu država provodi poreznu reformu s ciljevima:

Strategija Vlade je prelazak s oporezivanja rada (koji se želi rasteretiti kroz veće plaće) na oporezivanje imovine i kapitala (odnosno rentijerstva). Cilj je zaustaviti “eksploziju” otvaranja novih apartmana u stambenim zgradama, što opterećuje infrastrukturu (struju, vodu, otpad) obalnih gradova. Želi se odvojiti “obiteljski smještaj” (ljudi koji iznajmljuju dio svoje kuće) od “gospodarskog rentijerstva” (investitori koji kupuju cijele zgrade samo za kratkoročni najam).

Cilj je zaustaviti “eksploziju” otvaranja novih apartmana

Kontradikcija leži u tome što veći porezi obično guraju cijene prema gore, no država računa na to da će povećana ponuda stanova na tržištu (zbog odustajanja dijela iznajmljivača) prirodno srušiti cijene nekretnina i dugoročnog najma.

Hrvatska se suočava s golemim problemom priuštivog stanovanja. Mladi ljudi i lokalno stanovništvo u turističkim središtima ne mogu pronaći stan za dugoročni najam jer je vlasnicima isplativije iznajmljivati turistima preko ljeta.

Podizanjem nameta na kratkoročni najam (turizam) i uvođenjem poreza na nekretnine (koji se ne plaća ako je stan u dugoročnom najmu), država pokušava prisiliti vlasnike da prebace stanove iz kratkoročnog (turističkog) u dugoročni najam za podstanare ili povećaju ponudu stanova na tržištu, što bi posljedično trebalo smanjiti astronomske cijene mjesečnih najamnina.

Umirovljenicima više novca

Porezna reforma uključuje podizanje osobnog odbitka (neoporezivog dijela dohotka). To znači da veći broj umirovljenika s nižim i srednjim mirovinama uopće ne plaća porez na dohodak, čime im ostaje više neto novca.

Logika povezivanja umirovljenika i poreza u turizmu funkcionira kroz proračunski sustav. Mirovinski sustav u Hrvatskoj je u deficitu i masovno se dotira iz općeg državnog proračuna.

Kako bi država mogla povećavati mirovine (kroz redovito usklađivanje s inflacijom i rastom plaća) i isplaćivati jednokratne dodatke, potreban joj je stabilan priljev novca. Prikupljanje poreza od imovine i turizma (gdje se ostvaruju visoki profiti s niskim poreznim stopama) koristi se za financiranje socijalnih stupova društva, uključujući umirovljenike koji su najviše pogođeni inflacijom.

Što podrazumijeva izjava Ćorića da će “rada na crno uvijek biti”?

Izjava bivšeg ministra Ćorića odražava kombinaciju političkog realizma i ekonomske teorije, no u javnosti opravdano zvuči nonšalantno i demotivirajuće za legalne porezne obveznike.

Čak i u najrazvijenijim ekonomijama svijeta (poput Njemačke ili Švedske) siva ekonomija postoji i iznosi između 8% i 15% BDP-a. U turističkom sektoru (iznajmljivanje “na crno” prijateljima i rodbini, neprijavljivanje gostiju, plaćanje u gotovini) potpuno iskorjenjivanje je tehnički nemoguće bez uvođenja represivnog policijskog aparata na svakom uglu.

Ministar turizma traži da se smanje cijene jer nećemo dobro proći

Na Novoj TV liječnici hitne pomoći plaču zbog premijera i građana

Idealna država za umirovljenike gdje su mirovine veće od plaće

Država svjesno prihvaća određeni postotak gubitka kroz rad na crno, dok god kroz zakonske izmjene uspijeva oporezovati glavninu tržišta (velike iznajmljivače i agencije) i ostvariti planirane proračunske prihode. Negativna strana ove izjave jest to što šalje poruku da država kapitulira pred prekršiteljima zakona, dok istovremeno povećava teret onima koji posluju legalno.

Sažetak: Koja je vizija države?

Ako maknemo postrane političke izjave, ekonomska vizija iza ovih poteza svodi se na tri ključna cilja:

Transformacija turizma: Pomicanje s masovnog, jeftinog rentijerstva prema održivom turizmu više dodane vrijednosti.
Stambena politika: Prisilno vraćanje stanova na tržište dugoročnog najma kako bi se riješila stambena kriza za domaće stanovništvo.
Porezni preokret: Smanjenje oporezivanja rada (kako bi plaće rasle i zadržale radnu snagu u Hrvatskoj) na račun oporezivanja nekretnina i kapitala.

Zaključno ispod stola

Ukratko, prije niti mjesec dana ministar Glavina je iznio opomene da apartmani moraju spustiti cijene 10 do 20% zbog konkurentnosti. Kada je dobio povratan odgovor apartmana koji su se oglušili zajedno je sa vladom se odlučio za mega namete kako bi brutalno “udario batinom” po iznajmljivačima. Skupi turizam nanosi štetu ugledu države, porezi su nemogući kao i nameti, pa kako država se ne želi odreći poreza a traži spuštanje “hlača”, udariti će mega porezom da opstanu samo oni koji mogu plaćati.

Toni Eterović