U posljednjih nekoliko godina građani su postali mete pravog vala internetskih prevara. Lažni emailovi banaka, policije, Interpola, društvenih mreža i humanitarnih organizacija svakodnevno stižu u inboxe tisuća ljudi. Cilj je uvijek isti, ukrasti novac, osobne podatke ili pristup računima. Za sve nas koji radimo preko emailova, doslovno vlada digitalna paranoja, jer moramo znati kako eliminirati viruse i spamove čim nam pošalju. I to radimo uspješno.
Davno je počelo, sada je stihija
Posebno zabrinjava činjenica da su prevaranti danas sofisticiraniji nego ikada prije. Uz pomoć umjetne inteligencije izrađuju uvjerljive oglase, lažne internetske stranice i montirane videosnimke poznatih osoba. Često koriste fotografije i imena javnih osoba, ali uz pogrešno ime ili potpuno izmišljene izjave, kako bi građane naveli na ulaganja, kupnju „čudotvornih lijekova“ ili otkrivanje bankovnih podataka.
Velik problem predstavlja i činjenica da internetske platforme i tražilice često automatski objavljuju oglase bez detaljne provjere sadržaja. Tako se lažni oglasi šire velikom brzinom i dosežu milijune korisnika prije nego što budu uklonjeni.
Mediji nesvjesno šire lažne sadržaje a neki su pristali na platforme
Nažalost, dio medija također sudjeluje u širenju obmanjujućih sadržaja. Objavljuju senzacionalističke tekstove o „čudesnim izlječenjima“, lažnim terapijama i preparatima bez medicinske potvrde, jer za takve oglase dobivaju novac. Građani često vjeruju poznatim portalima i ne posumnjaju da iza reklame stoji prevara. No i vlasnici medija često istupe da su žrtve i da im se krade identitet i logo. (doživjeli smo slično prije 10 godina)
Policija i sigurnosne službe neprestano upozoravaju građane i rade na suzbijanju internetskog kriminala, no mnoge prevarantske mreže djeluju iz država u kojima imaju zaštitu ili ih je teško pravno procesuirati. Zbog toga se razvija svojevrsna digitalna paranoja ljudi više ne znaju kojoj poruci mogu vjerovati, a kojoj ne.
Najugroženiji su stariji građani i osobe koje nisu dovoljno informatički pismene. Jedan pogrešan klik može otvoriti vrata virusima, krađi identiteta ili potpunom pražnjenju bankovnog računa.
Kako prepoznati i odgovoriti na internetske prevare
- Nikada ne otvarajte sumnjive linkove iz emailova ili poruka.
- Banke, policija i državne institucije nikada ne traže lozinke ili PIN putem emaila.
- Provjerite adresu pošiljatelja prevaranti često koriste slična, ali lažna imena domena.
- Ako poruka stvara paniku ili traži hitnu uplatu, vrlo vjerojatno je riječ o prijevari.
- Ne vjerujte oglasima koji obećavaju brzu zaradu ili „čudesno izlječenje“.
- Koristite antivirusnu zaštitu i redovito ažurirajte uređaje.
- Kada ste u dvojbi, nazovite instituciju službenim telefonom i provjerite poruku.
- Sumnjive poruke prijavite policiji, banci ili platformi na kojoj su objavljene.
Digitalni svijet donio je brojne prednosti, ali i nove opasnosti. Upravo zato edukacija građana postaje najvažnije oružje protiv internetskih prevara. U vremenu umjetne inteligencije i sve sofisticiranijih manipulacija, oprez više nije izbor nego nužnost.
Toni Eterović
