Psiholog Ethan Kross u svom TED govoru govori o negativnim efektima tzv. “chatter-a”, odnosno unutarnjeg glasa. Kross već godinama radi u laboratoriju za emocije i samokontrolu na Sveučilištu u Michiganu, gdje proučava kako ljudi upravljaju vlastitim mislima. Većina ljudi ima interni glas koji im pomaže da reflektiraju događaje iz dana, ali problem nastaje kada taj glas postane kompulzivan i počne ponavljati iste negativne misli i probleme. Tada se stvara stanje kroničnog stresa i anksioznosti.
Takav mehanizam je prirodan u situacijama stvarne opasnosti. Međutim, chatter nas može držati u tom stanju i kada opasnost više nije prisutna. Mozak tada reagira kao da smo stalno ugroženi, što dugoročno može imati i psihičke i fizičke posljedice.
Primjer stvarnog stresa
Kross kao primjer navodi Malala Yousafzai, najmlađu dobitnicu Nobelove nagrade za mir. Kao aktivistica za prava žena na obrazovanje u Pakistanu, suočila se s prijetnjama talibana. U jednom trenutku saznala je da postoji plan atentata na nju, što ju je konstantno držalo pod stresom.
Njezin unutarnji glas ju je stalno podsjećao na opasnost, zbog čega je njezin mozak funkcionirao kao da je stalno u konfrontaciji s prijetnjom.
Kako izaći iz tog stanja
Jedna od ključnih tehnika koju Kross ističe je distancirani samogovor. Naš unutarnji glas najčešće je u prvom licu, ali promjena perspektive može pomoći. Kada sa sobom počnemo razgovarati kao da razgovaramo s drugom osobom, lakše racionaliziramo situaciju i smanjujemo intenzitet negativnih emocija.
To je povezano s tzv. Salomonovim paradoksom, idejom da smo bolji u savjetovanju drugih nego sebe. Upravo zato je korisno sa sobom komunicirati kao s nekim drugim, kako bismo dobili objektivniji pogled.
Razgovor s drugima također može pomoći, ali nije dovoljno samo da nas netko sasluša. Ključ je da osoba nakon toga pomogne sagledati problem iz drugog kuta i racionalizirati ga.
Promjena perspektive
Kross naglašava i važnost tzv. “awe” efekta, odnosno osjećaja strahopoštovanja. Istraživanja pokazuju da boravak u impresivnim prirodnim okruženjima može smanjiti simptome stresa i PTSD-a.
Razlog je jednostavan. Kada se suočimo s nečim velikim i impresivnim, osjećamo se manjima, a s time i naši problemi postaju manji i lakši za podnijeti. Taj efekt ne mora dolaziti samo iz prirode. Može ga izazvati bilo što što u nama budi osjećaj divljenja. Kross navodi da ga osobno doživljava gledajući snimke površine Marsa.
Šira slika
Na kraju ističe da danas postoji velik broj znanstveno potvrđenih metoda za rješavanje psihičkih konflikata. U prošlosti su se koristile ekstremne metode poput trepanacije ili lobotomije, dok danas imamo puno sofisticiranije pristupe.
Unatoč tome, velika količina resursa i dalje se troši na učenje komunikacije s drugima, dok se zanemaruje komunikacija sa samim sobom. Upravo taj unutarnji dijalog, kako naglašava Kross, ima ogroman utjecaj na naše mentalno stanje i način na koji doživljavamo svijet.
B.M. FOTO: youtube
