U javnosti često čujemo da „nas je previše na Zemlji“ i da prijeti katastrofa zbog prenapučenosti zemlje. Ovaj narativ dominira medijima, filmovima i popularnim raspravama o okolišu. Međutim, stvarnost je mnogo složenija, a panika o prenapučenosti uglavnom je preuveličana i pogrešno interpretirana. Čak se i razne bolesti spominju da bi smanjile populaciju, no to nema veze sa zdravom pameću konkretno iznose stručnjaci.
Teorija zavjere o prenapučenosti. Rusija, Australija i Amerika nemaju prostora.
1. Porast stanovništva nije beskonačan, Globalna populacija već desetljećima raste, ali stopa rasta opada. U mnogim razvijenim zemljama natalitet je ispod razine zamjene, a u nekim zemljama broj stanovnika čak opada. Prema projekcijama UN-a, globalna populacija će dosegnuti vrhunac oko 10–11 milijardi sredinom 21. stoljeća, a zatim stagnirati ili lagano padati. Strah da će Zemlja „eksplodirati“ ljudima je pretjeran.
2. Tehnologija i inovacije povećavaju kapacitet. Julian Simon, poznati ekonomist i „hrabar glas“ protiv panike o prenapučenosti, tvrdio je da su ljudi najvredniji resurs. Svaka nova generacija donosi ideje koje omogućuju bolje korištenje hrane, vode, energije i materijala. Povijest potvrđuje ovu tvrdnju: globalni standard života raste unatoč povećanju broja ljudi.
3. Problem nije broj ljudi, već neravnomjerna raspodjela resursa. Većina „katastrofičnih priča“ o prenapučenosti ignorira činjenicu da problem nije u broju ljudi, već u neravnomjernoj raspodjeli resursa i siromaštvu. Dok neke regije pate od nedostatka hrane ili vode, druge imaju višak. Globalni izazov je u organizaciji i tehnologiji, a ne u smanjenju broja stanovnika.
4. Primjeri iz stvarnog života. Kina, nakon desetljeća politike jednog djeteta, danas aktivno potiče rađanje jer starenje stanovništva prijeti ekonomiji i socijalnom sustavu. Ovo pokazuje da u stvarnom svijetu „previše ljudi“ često nije problem; problem je premalo mladih ljudi za održavanje društva.
Zemlje poput Japana, Njemačke ili Italije suočavaju se s padom broja radno sposobnih i većim opterećenjem starije populacije, što postaje veći izazov od globalnog prenapučenosti.
Dakle, strah da „nas ima previše“ temelji se na pogrešnim pretpostavkama i medijskoj panici. Umjesto toga, izazovi današnjice uključuju: neravnomjernu raspodjelu resursa, starenje stanovništva u mnogim zemljama,
ekološke i društvene probleme koje tehnologija i inovacija mogu ublažiti, globalna populacija može još rasti, a ljudi su sposobni prilagoditi se i stvoriti rješenja.
Pripremio Toni Eterović, fotto: Futuribles
