20. srpnja 1969. godine, američki astronaut Neil Armstrong zakoračio je sa stepenica lunarnog modula i izgovorio rečenicu koja će ući u povijesne knjige: “Ovo je malen korak za čovjeka, velik skok za čovječanstvo.”
Ove antologijske riječi uz suspregnuti dah slušalo je, u prijenosu uživo, gotovo čitavo čovječanstvo.
Armstrong je svojim opisima Mjesečeve površine pokušao dočarati njegov izgled za, prema procjenama, 600 milijuna ljudi diljem svijeta koji su uživo pratili slijetanje na televiziji. Površinu je opisao kao prekrivenu prašinom “sitnom gotovo kao prah”, a drugi astronaut Buzz Aldrin dodao je kako izgleda kao “veličanstvena pustoš”.
Postavljanje američke zastave na Mjesecu (NASA)
Astronauti su na površini Mjeseca boravili nešto više od dva i pol sata te za sobom ostavili nekoliko instrumenata (pasivni seizmički eksperimentalni paket, laserski retroreflektor), zastavu SAD-a, oznaku misije Apollo 1 i lunarnu plaketu koja prikazuje dva crteža Zemlje, natpis “Ovdje su ljudi s planeta Zemlje prvi put zakoračili na Mjesec, srpanj 1969. Došli smo u miru u ime cijelog čovječanstva.”, memorijalnu torbu sa zlatnom replikom grančice masline i silikonski disk s porukama lidera zemalja iz čitavog svijeta.
Zanimljiva je informacija da je lunarni modul prilikom odlaska s Mjeseca ispusima motora srušio američku zastavu. Iz tog su razloga nadolazeće misije zastavu stavljale dalje od lunarnog modula, kako bi ona ostala stajati i nakon što bi astronauti napustili planet.
Pored svega spomenutog, jedan od “suvenira” s Mjeseca je i čuvena fotografija Zemlje.
Fotografija Zemlje snimljena s Mjeseca
Za vrijeme prijenosa slijetanja na Mjesec kao glazbena pozadina pušten je velik hit Davida Bowieja, “Space oddity”, što je bila velika odskočna daska za uspon tada mladog umjetnika.
Nažalost, danas i nakon 53 godine od slijetanja na Mjesec, mnogi su podložni vjerovanju u svakojake teorije zavjere vezane uz taj događaj, usprkos mnogim dokazima da je on bio stvaran.
Andrea Jakovčević, foto: Pixabay
