Kada nekoliko psihijatara forenzičara promatra osobu u oči, sluša njene istupe i prati njene interakcije sa ljudima lako dolazi do jedinstvenog zaključka i dijagnoze. U javnosti se često spominju glasoviti i kontroverzni pojedinci – umjetnici, menađeri, vođe ili “karizmatične” osobe – koje ljudi opisuju “kao od Boga”. Oni su uvijek u pravu, ne podnose kritiku, osuđuju neposlušnost, emocionalno ili psihički zlostavljaju obitelj i okolinu, dok se prema vani često predstavljaju kao šarmantni, srdačni i fascinantni. Oni su magnet za mase koji traže bogove na zemlji.
Narcistički poremećaj ličnosti: između grandioznosti, žrtvenog identiteta i destrukcije
Postoje osobe koje ostavljaju dojam da su „od Boga“, da samo one znaju istinu i da imaju pravo suditi drugima. Svaki oblik neposlušnosti doživljavaju kao napad, izdaju ili zlo, a one koji im se suprotstave kažnjavaju odbacivanjem, osudom ili zlostavljanjem. Prema van često djeluju toplo, srdačno i karizmatično, ali ljudi koji upoznaju njihovo drugo lice nerijetko imaju osjećaj da su se susreli s nečim duboko uznemirujućim.
Radi se o narcističkom poremećaju ličnosti (NPL) – poremećaju koji pogađa velik broj ljudi, nije sramota, ali je iznimno težak za liječenje.
Ključne osobine narcističkog poremećaja ličnosti
Osobe s narcističkim poremećajem često imaju sljedeće obrasce: uvjerenje da su posebni, izabrani ili superiorni, osjećaj da su uvijek u pravu, rigidna vlastita pravila kojih se opsesivno drže, netolerancija na kritiku i neslaganje, emocionalno, psihološko, a ponekad i fizičko zlostavljanje bližnjih, nedostatak stvarne empatije, sklonost manipulaciji, dvostruko lice: šarmantni u javnosti, okrutni u privatnosti
Posebno važna karakteristika je uvjerenje da su oni žrtve – obitelji, partnera, kolega ili društva. Svako ograničenje ili odgovornost doživljavaju kao progon, poniženje ili ugrozu.
Strah od psihijatrijskog pregleda
Iako djeluju samouvjereno, osobe s narcističkim poremećajem intenzivno se boje psihijatrijskog ili psihološkog pregleda. Razlog nije strah od dijagnoze, već strah od: gubitka kontrole, razotkrivanja slabosti, suočavanja s realnom slikom sebe. Pregled doživljavaju kao prijetnju vlastitom identitetu, a ne kao pomoć.
Kako dolazi do narcističkog poremećaja?
Narcistički poremećaj ne nastaje zbog „lošeg karaktera“, već najčešće kroz kombinaciju: Rane emocionalne povrede: zanemarivanje, emocionalno hladni ili nepredvidivi roditelji, ljubav uvjetovana uspjehom ili savršenošću / Pretjerana idealizacija bez stvarne sigurnosti: Dijete se hvali i uzdiže, ali bez istinske emocionalne povezanosti. / Obrambeni mehanizam: Grandioznost se razvija kao obrana od dubokog srama, straha i osjećaja bezvrijednosti. Narcizam je, paradoksalno, pokušaj preživljavanja ali na način da postane tvoj bog na zemlji.
Razlika između narcisoidne osobe i narcističkog poremećaja
Narcisoidna osoba (osobine narcizma)
Može biti egocentrična ili tašta, povremeno manipulira, ima sposobnost empatije, može priznati pogrešku, može se mijenjati. To nije poremećaj, već crta ličnosti.
Osoba s narcističkim poremećajem ličnosti
Rigidni, trajni obrasci ponašanja, duboko iskrivljena slika sebe i drugih, kronični nedostatak empatije ali zna odglumiti vrlo manipulativno, ozbiljna šteta za okolinu, gotovo potpuna nesposobnost samokritike. Ovo je klinički poremećaj. Poremećaj nije trajna mentalna bolest koja utječe na ubrojivost (uračunjivost)
Može li narcizam „prerasti u zli karakter“?
Narcistički poremećaj ne znači da je osoba rođena zla ali ponašanje može postati objektivno destruktivno i zlostavljačko. Zlostavljanje nije uvijek rezultat „zle naravi“, već: obrane vlastitog ega, potrebe za kontrolom straha od gubitka moći. Za žrtvu, međutim, razlika nije utješna — posljedice su stvarne. Brojne žene i muškarci trpe nesnosne boli kriveći sebe u vezama ili obiteljima a da su žrtve ovakvih osoba.
Koliko ljudi boluje od narcističkog poremećaja?
Procjene su otežane jer većina nije dijagnosticirana, rijetko traže pomoć, često se dijagnosticiraju tek kroz druge probleme. Službene procjene čak tvrde: 1–6 % populacije a neslužbene procjene (uključujući nedijagnosticirane): do 10 % ili više. Muškarci su češće dijagnosticirani, ali se smatra da je kod žena poremećaj često prikriven drugačijim obrascima.
Fizička i verbalna agresija – razlika i učestalost?
Verbalna i psihološka agresija
Daleko najčešća, omalovažavanje, vrijeđanje, gaslighting, emocionalna ucjena, prijetnje odbacivanjem. Prisutan kod velike većine osoba s NPL-om.
Fizička agresija
Rjeđa, ali moguća, češće u trenucima gubitka kontrole, češća kod tzv. malignog narcizma. Procjenjuje se da manji postotak (ne većina) prelazi u fizičko nasilje. Verbalno i emocionalno nasilje je gotovo standardni obrazac
Zašto destrukcija ako ne prihvate problem?
Ako osoba s narcističkim poremećajem nikada ne prihvati da ima problem: uništava odnose, razara obitelj, gubi prijatelje, sabotira karijeru, završava u izolaciji. I sve to doživljava kao dokaz da je „svijet protiv nje“.
ZAPAMTIMO
Narcistički poremećaj ličnosti nije sramota, ali je iznimno opasan za okolinu ako se ne prepozna i ne ograniči.
Osoba nije nužno „zla“, ali ponašanje može postati duboko zlostavljačko i destruktivno. Razumijevanje ovog poremećaja ne služi opravdavanju nasilja, već: zaštiti žrtava, prepoznavanju obrazaca, razlikovanju osobina od poremećaja, shvaćanju zašto bez prihvaćanja problema – nema promjene.
Ivana Radić, foto: Pixabay
