Gledajući filmove koji se uvelike baziraju na istinitim događajima, gledatelji shvaćaju da policija ima vrlo male zasluge u hvatanju terorista, mafijaša, razotkrivanju prljavih istina, klanova, afera, često i tjelohraniteljskih posebnih poslova državnika. Time se bave špijuni koji rade na specifičnim tajnim zadacima, na nemogućim misijama, diplomatskim političkim visoko interesnim ratovima u kojima ljudski životi malo znače. Špijuni rade za agencije koje su izravno odgovorne samom predsjedniku i premijeru, bez posredništva ministara a sa druge strane njihov ustroj zna biti toliko kompliciran da niti jedan nadzor ne može zaći u sferu svojih zaposlenih. Postoje javni agenti na državnom platnom spisku i potpuno tajni suradnici važniji od javnih koji su na tajnim fondovima.
Državni špijuni često desetlječima skupljaju sitne infomracije i podatke o osobi koje će poslužiti u datom trenutku za određenu političku odluku. Ako premijer i predsjednik odrede, krećemo u rat sa policijskim i pravosudnim podzemljem tajne službe tada vade sve tajne dosjee i raspoložive podatke koje predaju vrhu a vrh izvršiteljima procesuiranja. To se događa u izvanrednim stanjima a jedan od poznatijih je bio operacija SABLJA u Srbiji kada se zbog ubojstva premijera Đinđića skupilo nekoliko agenata sa predsjedavajućima i zaključilo da je specijalna jedinica JSO, sa silnim srpskim podzemljem i mafijom kao i policajcima i vojskom umješana u destabilizaciju države – koju namjeravaju provesti u nekoliko činova.
Nekoliko pouzdanih špijuna SDB je povezalo najveću zavjeru u povijesti Srbije i odlučno, minijaturni, neupadljivi, već su i knjige pisali donjeli riješenje o slomu mafije i policijskog podzemlja. Proglašeno je izvanredno stanje, najveći lovci postali su lovine, vojska izlazi na ulice, televizija proziva, podzemlje je počelo gubiti glave. Lišeni su slobode brojni političar, kumovi, specijalci, policajci, zapovjednici, načelnici, šefovi tajnih službi i mnogi osuđeni čak i po 40 godina što i danas izdržavaju. Više od 350 lica je uhićeno zahvaljujući SDB (Službi državne bezbednosti).
I špijuni su ljudi koji se dijele na dobro i zlo. Savjestan profesionalac koji ima moralnu svijest o dobru i zlu služi vlasti; ili špijun postaje odmetnuti kriminalac koji trguje informacijama za novac. Iako je kriminalcima geslo da se sve kupuje, postoje nekorumpirani igrači koji su nekoga izgubili zbog kriminala i niti jedan novac im ne može zacijeliti ranu, zato ovaj rat nikada neće završiti.
Tajne službe imaju značajnu ulogu u kreiranju kako državne tako i svjetske politike. Brinu se o zaštiti nacionalnih ili domovinskih visokih interesa, a najveća prijetnja većine svjetskih zemalja je terorizam. Često je domovinski interes skrivati prljavu istinu, zaštititi vlast po svaku cijenu, brinuti se o suzbijanju tračeva pa i opasnih istina koje bi mogle kompromitirati vlast. Stavljati pod obradu i pod mjere zastrašivanja svih onih koji su nemoćni a svojim jezikom i saznanjima “ugrožavaju vlast.” Najveći neprijatelj tajnih službi su mediji i iako se redovno laže da se medije ne prisluškuje novinari su glavne mete prisluškivanja ili potkupljivanja tamo gdje uočite cenzurirano društvo.
Naime, obični smrtnik uopće ne može ni zamisliti koliko se o njemu može doznati i na koje sve načine, ukoliko postane trn u oku tajnoj službi ili se previše bavi špijunovim životom. Špijuni se bave od sitnih prikupljanja informacija o određenom predmetu, pa do informiranja i dezinformiranja ali i javnog deplasiranja i uništavanja; nadziru sa kime se družite, kako izgleda vaš dan i noć; kome se javljate, što preferirate piti u društvu, vaše navike, vrline i mane; hrabrost, stavovi, slabe točke, prijatelji itd. – a sve u svrhu prikupljanja materijala koji će činiti Vaš tajni dosje. Ništa nećete osjetiti jer organiziranost oko vas je neprimjetna a tehnologija je davno korak ispred terenskih špijuna. Neće vas biti teško fotografirati niti snimiti bez blica i svjetla, jer to će neosjetno obaviti upaljačem, satom ili naušnicom. Pravi špijuni uvijek se lažno predstavljaju i nitko im ne zna istinit identitet, bave se svim i svačim te ovisno za koga rade i po koju cijenu, ne biraju sredstva da bi ostvarili svoju misiju.
Svaka zemlja ima svoj zakon o radu tajnih službi, međutim često se tajni agenti ne drže pravila ni zakona, već svojevoljno procjenjuju i kako na zakonite tako na nezakonite načine dolaze do određenih informacija ili materijala. Metodologije rada su različite i gotovo nedokazive pred sudom, zato rijetko kada koji agent za nešto odgovara. Nikada. Pojavljivanje špijuna na sudu može značiti razotkrivanje opasnih tajni koje mogu potpuno ugroziti čak i sud ako se odluči javno iznositi dokaze koji kompromitiraju kolege sudaca.
Špijuni uhode: političare, novinare, suce, policajce, načelnike, odvjetnike, poduzetnike, grupe ljudi, organizacije, udruge, vjerske organizacije, itd., a ono što rade je nedokazivo na sudu, jedino u slučaju da izbije veliki medijski skandal da je netko zlostavljan i maltretiran od tajne službe. Često specijalne operacije koje odrade tajni agenti budu pripisane policiji, u tome i je bit agenata – za njih se ne zna, nitko ih ne proglašava herojima unatoč tome što vode visoko značajne tajne ratove. U interesu im je da sve ostane pod velom tajne, a ako dođe do tračeva, tračevi su promocija službe. Agenti rade među bankarima, konobarima, zatvorenicima, novinarima, kao što podzemlje zapošljava svoje ljude tako djelatnici službi upadaju među sve sfere društva.
Tajne službe su jedna od glavnih poluga kojima se osigurava vlast svim predsjednicima i premijerima. Zbog toga je bitno osigurati čovjeka od povjerenja na vodećem mjestu jedne takve organizacije koji će situaciju unutar špijunske organizacije držati pod kontrolom. Sukob s tajnim službama mnoge političare, državnike ali i obične građane stajao je karijere, a neke i glave. Najpoznatija svjetska špijunska organizacija svakako je američka CIA (Central Intelligence Agency). Za njenu globalnu popularnost jednako je zaslužan Hollywood, kao i sama činjenica da je to glavna tajna služba jedine svjetske velesile.
MODERNE SADAŠNJE SLUŽBE:
Od svih službi koje se bave sigurnošću u SAD-u, poput FBI, DIA i NSA, najistaknutija i najpoznatija je CIA. CIA je osnovana 1947. kao jedna od najboljih i najnezavisnijih agencija na svijetu. Primarna funkcija je analiza podataka o stranim državljanima, analizu podataka koje zahtjeva najviše rukovodstvo SAD-a, kao i posebne operacije za predsjednika. Agencija se nalazi nekoliko kilometara od Washingtona.
Britanski MI6 je osnovan nešto prije Prvog svjetskog rata kako bi se bavili aktivistima Njemačke vlade. Sjedište im se zove “SIS Building” i nalazi se u Londonu. MI6 je bio blisko umješan u razne događaje u 20. i 21. stoljeću, ali to nije obznanjeno prije 1994. Agenti MI6 su zaduženi da pomno vode računa o unutrašnjim i vanjskim terorističkim aktivnostima, kao i o organizacijama i državama koje bi mogle ugroziti nacionalnu sigurnost britanskog kraljevstva.
Ruski FSB je nasljednik nekadašnjeg KGB-a koji je djelovao za vrijeme SSSR. Osnovan 1995, FSB je posvećena posebno protuterorizmu i radu na zaštiti interesa Ruske Federacije. Prema nekim podacima FSB ima 250.000 agenata koji rade tajno u zemlji ili kao strani špijuni u mnogim zemljama svijeta.
Njemački BND formiran je tijekom Drugog svjetskog rata kako bi špijunirao strategiju i planove neprijatelja, a nalaze se blizu Münchena.Budžet Njemačke federalne službe mjeri se u milijardama. Koriste najmoderniju opremu kako bi špijunirali neprijatelje u korist vlade i smatraju se jednom od najbolje organiziranih obavještajnih službi na svijetu.
ISI je glavna obavještajna služba u Pakistanu osnovana 1948. godine. Njena dužnost je prikupljanje ključnih informacija u vezi s nacionalnom sigurnošću za potrebe vlade Pakistana. American Crime News su proglasili pakistansku obavještajnu službu za najbolju i najjaču službu te vrste u svijetu. Sjedište ISI je u Islamabadu.
RAW predstavlja obavještajnu službu u Indiji koja je osnovana 1968. Ova obavještajna služba odgovara samo premijeru Indije dok nema nikakvu odgovornost prema parlamentu u toj zemlji. Njena najveća odgovornost i zaduženje je da se bavi prikupljanjem podataka o mogućim terorističkim napadima. Glavna “meta” RAW je susjedni Pakistan.
DGSE je francuska obavještajna služba posebno je zadužena za najosjetljivija pitanja koja se tiču državne sigurnosti. Ona nije poznata kao ostale obavještajne agencije, ali je uspjela spriječiti 15 terorističkih napada u Francuskoj. U njoj djeluje oko 5000 agenata.
ASIS je australijska obavještajna služba osnovana 1951. od strane izvršne vlasti Britanske zajednice naroda. Unatoč mnogim kontroverzama, ona je jedna od najboljih obavještajnih agencija na svijetu.
MSS je kineska obavještajna služba čiji se središte nalazi u Pekingu. Primarni cilj je kontraobavještajna djelatnost i zaštita državnih i političkih interesa. MSS radi paralelno s biroom za javnu sigurnost. Agencija je osnovana od strane Komunističke partije.
MOSSAD je izraelska obavještajna služba koja se bavi prikupljanjem protuterorističkih podataka i mnogim tajnim operacijama. Direktor agencije izvještaj podnosi premijeru zemlje. Njihovi agenti su uključeni u prikupljanje značajnih podataka u korist Izraela. Njihova najbolja jedinica je Metsada koja je zadužena za mnoga ubojstva i tajne operacije širom svijeta.
Pripremio Toni Eterović, foto: Getty Images, Screenshot
