Znanstvenici su eksperiment započeli još 2004. godine i u istraživanju, koje je obuhvatilo 13.327 osoba, otkrili su između ostalog da je škrtost u svijetu začudo raširenija od rasipnosti, te da na svaka dva rasipnika dođu čak tri škrca, dok je 60% populacije negdje između ta dva ekstrema. To saznanje znanstvenike je začudilo zbog pretpostavke da velik broj ljudi troši više nego im je potrebno. Međutim, vjerovali ili ne, to nije povezano s neimaštinom, štednjom ili brigom za budućnost. Naime škrte osobe osjećaju duševnu bol kad se “rastaju” s novcem, bez obzira na to koliki je iznos koji moraju platiti, te s koliko novaca raspolažu.
Škrtice štede jer im trošenje nanosi bol, dok ostatak ljudi štedi da bi imali ušteđevinu za primjerice krizne situacije. Istraživanja su pokazala da “štedljivije osobe” lakše nasjedaju reklamnim trikovima, odnosno da su skloniji nešto kupiti, ako uz cijenu stoji eufemizam “za malu cijenu od…”, nego ako je istaknuta sama cijena. Češće također posežu za plaćanjem kreditnim karticama nego gotovinom, no neće si priuštiti dugove.
Olivia Mellan, autorica knjige “Vodič kroz psihologiju novca”, tvrdi da je većina ljudi, neovisno o spolu, ili škrtice ili rasipnici. Smatra da se škrtice boje gubitka novca, te da im on predstavlja svojevrsnu mentalnu sigurnost koju gube kad moraju potrošiti novac. Ona pretpostavlja da su škrtice vrlo vjerojatno u djetinjstvu proživjele neku traumu koja ih je navela na takvo ponašanje. Može biti da je roditelj bio škrtica, pa su usvojili takav obrazac ponašanja, ili je roditelj bio rasipnik koji je prokockao imetak, što je škrticu nagnalo da odraste u potpunu suprotnost.
Mellan vjeruje da u svijetu novca zaista vrijedi pravilo da se suprotnosti privlače, pa tvrdi da je česta pojava kod parova da je jedno škrtica, a drugo rasipnik. Ako to nije slučaj, te par sačinjavaju dvije škrtice ili dvoje rasipnika, tvrdi da s vremenom jedno od njih mora promijeniti ulogu, budući da nikako ne mogu oboje baš jednako trošiti ili štedjeti. Postoje i osobe koje su ujedno škrtice i rasipnici. Takve osobe štede dugo vremena, i onda odjednom potroše sve. Mogućnost da se škrtice promjene postoji, no samo ako shvate da ih njihova škrtost košta nečeg do čega im je stvarno stalo, npr. drage osobe.
Da je za rezultate ovog istraživanje čula mlada Iračanka koja je nedavno tužila supruga zbog njegove škrtosti, možda bi joj pomoglo da ga bolje razumije. Par je u braku već deset godina, a Iračanka kaže da je od početka znala da joj je suprug škrt, jer on recimo traži da si ona sama plati kavu koju zajedno popiju u restoranu. Nezadovoljna supruga stoga je tražila da joj on vrati miraz, i to u obliku 124.000 crvenih ruža, što iranski zakon i dopušta. Njezin suprug tvrdi da joj može kupiti samo pet ruža dnevno, zbog čega mu je sud oduzeo stan vrijedan 64.000 dolara, dok supruzi ne isporuči svih 124.000 ruža.
Imperij tim